Obrana doktorskog rada :: Katarina Martinko, dipl.ing.agr.
Baktericidni i fungicidni učinak fenilboronske kiseline na patogene u uzgoju rajčice
22.travnja 2022. :: 12:30 sati :: dvorana IV/B
Mentori doktorskog rada:
- prof.dr.sc. Edyta Đermić
- dr.sc. Damir Đermić, viši znanstveni suradnik
Povjerenstvo za obranu doktorskog rada:
- doc.dr.sc. Joško Kaliterna
- izv.prof.dr.sc. Božidar Benko
- izv.prof.dr.sc. Boris Lazarević
- izv.prof.dr.sc. Marko Vinceković
- dr.sc. Siniša Ivanković, znanstveni savjetnik
Sažetak doktorskog rada:
Pronalaženje prikladne alternative postojećim antimikrobnim sredstvima za suzbijanje biljnih patogena, vitalan je zadatak u suvremenoj poljoprivredi. U tu svrhu se provode intenzivna istraživanja kako bi se otkrili ekološki prihvatljivi i učinkoviti spojevi koji mogu suzbiti patogene otporne na primjenjivane antimikrobne aktivne tvari. Učinkovitost fenilboronske kiseline (PBA) protiv nekoliko fitopatogenih bazidiomicetnih vrsta u smislu zaštite drvne građe, poznata je od ranije, ali do sada nije testirana u suzbijanju uzročnika bolesti poljoprivrednih kultura. Cilj disertacije je testirati antibakterijski i antimikotički učinak PBA na patogene u uzgoju rajčice i kontaminantne bakterije svježih plodova rajčice u uvjetima in vitro i in vivo, uz usporedbu učinka medicinski značajne borne kiseline (BA). Dobiveni rezultati potvrđuju letalan učinak PBA na fitopatogenu gljivu Alternaria alternata i bakteriju Pseudomonas syringae pv. tomato pri niskoj koncentraciji (0,05 %) u uvjetima in vitro. Istraživanjem antibakterijskog učinka PBA na populaciju bakterije E. coli na plodovima rajčice, dokazano je da ispiranje bakterijama kontaminiranih plodova rajčice s nižim koncentracijama PBA (0,05 %), značajno smanjuje populaciju bakterije E. coli, dok je za postizanje istog efekta bila potrebna primjena BA u 6 puta većoj koncentraciji. U pokusu in vivo, dokazano je da niska koncentracija PBA značajno reducirala simptome koncentrične (za 42 - 61 %) i bakteriozne pjegavosti rajčice (za 55 - 71 %), u usporedbi s BA primijenjenom u 6 puta većoj koncentraciji, pri čemu značajne razlike u učinku na fiziologiju zaraženih biljaka tretiranih s PBA tj. BA, nisu zabilježene. Temeljem dobivenih rezultata, evidentno je da PBA ima pozitivne karakteristike potencijalnog dekontaminacijskog sredstva kada je primijenjena u učinkovitim koncentracijama koje inhibiraju bakteriju E. coli, a nemaju negativan učinak na vidljiva svojstva ploda, a sukladno literaturi, niti na konzumente, što bi moglo proširiti mogućnost primjene PBA u pripremi rajčice za konzumaciju u svježem stanju u prehrambenoj industriji. Rezultati pokusa in vivo dodatno proširuju raspon koncentracija PBA koje se mogu sigurno primijeniti na rajčicu jer nisu pokazale negativan fiziološki učinak na zrelim biljkama u fungicidnim i baktericidnim koncentracijama. Budući da nije štetna za zrele biljke rajčice, kao ni za sisavce, a otpornost kod testirane fitopatogene gljive i bakterije nije zamijećena, navedene spoznaje kvalificiraju ekološki prihvatljivu PBA kao prikladan antimikrobni spoj.
Ključne riječi: Alternaria alternata, BA, Escherichia coli, PBA, Pseudomonas syringae pv. tomato, rajčica, antimikrobni učinak