Znanstvena i stručna djelatnost
zavod za povrćarstvo
Razvoj grane Povrćarstvo
Grana Povrćarstvo prolazi znanstvenu i stručnu ekspanziju u Zavodu za vrtlarstvo početkom šezdesetih godina prošloga stoljeća. Istražuju se elementi tehnologije introduciranih kultivara povrća za konzerviranje: uvođenje stacionarnih ljuštilica za grašak, kombajna za berbu graška, graha mahunara i mrkve, razrada tehnologije uzgoja špinata za dječju hranu i rajčice za berbu kombajnom. Uz grašak, grah mahunar i mrkvu za konzerviranje, provođena su istraživanja o introdukciji i tehnologiji uzgoja krastavca za konzerviranje. Krajem sedamdesetih rad je usmjeren i na uvođenju nove kulture – pastrnjaka za preradu te graha zrnaša kao glavnog usjeva na oranici. Osamdesete godine prošloga stoljeća značajne su za Zavod po nizu istraživanja iz područja uzgoja povrća za tržište u svježem stanju, posebice za berbu zimi u mediteranskom dijelu Hrvatske. Započeta je selekcija kupusa za zimsku berbu u Mediteranu. Istraživani su supstrati za uzgoj jestivih gljiva, a poseban je naglasak dan na istraživanje uzgoja presadnica povrća s grudom supstrata. U zadnjem desetljeću prošloga stoljeća počela su istraživanja o introdukciji manje poznatih kultura za tržište u svježem stanju (radič, kineska raštika, grah metraš, brokula, tikvica). Osobita je pozornost dana primjeni mikorize u uzgoju presadnica povrća. Provedena su istraživanja primjene polimernih malčeva te mrtvoga biljnog malča, kao i primjene polimera za izravno pokrivanje usjeva. Za nekoliko županija izrađene su studije razvoja poljoprivrede, odnosno, proizvodnje povrća.
Istaknuta novija dostignuća
Početkom novoga stoljeća započela su istraživanja hidroponskog uzgoja plodovitog i lisnatog povrća. Nastavljena su istraživanja o primjeni mrtvoga biljnog malča te o primjeni mikorize u proizvodnji presadnica. Istraživan je sortiment i tehnologija uzgoja kupusa za kiseljenje te sortiment i rokovi uzgoja brokule kao funkcionalne hrane. Provedena su istraživanja o tehnologiji uzgoja, kvaliteti i prinosu mediteranskih vrsta aromatičnog i ljekovitog bilja i introdukciji samoniklih ljekovitih vrsta u poljoprivrednu proizvodnju. Istraživane su i u poljoprivrednu proizvodnju uspješno introducirane nove kulture – batat, jam i stevija. Posljednjih godina proveden je niz istraživanja o učinku dehidriranih peletiranih organskih gnojiva i biostimulatora na rast, prinos i nutritivnu vrijednost povrtnih vrsta i začinskog bilja te o revitalizaciji proizvodnje čuvane sorte češnjaka 'Benkovački'. Intenzivno se surađuje sa drugim zavodima i fakultetima u sklopu projekata Hrvatske zaklade za znanost.
Iako u Zavodu za povrćarstvo nije bilo financiranih oplemenjivačkih programa, dosada je kreirano 11 sorti povrća: salate (3), niskoga graha zrnaša (5), paprike (2), kupusa (1).
Zavod za povrćarstvo organizirao je dva znanstveno-stručna skupa za područje bivše Jugoslavije, 1984. u Zadru i 1986. u Splitu. U suradnji sa International Society for Horticultural Science 2014. organizirao je međunarodni znanstveni skup 'The 6th Balkan Symposium on Vegetables and Potatoes'.
Popis znanstvenih knjiga koje su objavljene u proteklih 10 godina:
- Benko, Božidar; Toth, Nina; Žutić, Ivanka (ur.) (2016). Acta Horticulturae: Proceedings of the VI Balkan Symposium on Vegetables and Potatoes. Leuven, Belgija, International Society for Horticultural Science.
Najznačajniji znanstveni projekti (MZOS, HRZZ, Horizon i dr.) u proteklih 10 godina:
- Reakcija kultivara plodovitog povrća na sastav hranjive otopine (MZOS), 2007. – 2013., voditelj izv.prof. dr. sc. Josip Borošić
- Brokula kao funkcionalna hrana (MZOS), 2007. – 2009., voditeljica prof. dr. sc. Nina Toth
- Vrednovanje tehnologija uzgoja suptropskih kultura batata i jama (MZOS), 2007. – 2009. voditelj izv. prof. dr. sc. Bruno Novak
Najznačajniji znanstveni radovi u proteklih 10 godina koji su indeksirani u a1 skupini (Q1 i Q2 - godina izlaženja rada ili 2017. godina):
- Radman, Sanja; Žutić, Ivanka; Čoga, Lepomir; Fabek, Sanja; Benko, Božidar; Toth, Nina (2016). Yield and mineral content of stinging nettle as affected by nitrogen fertilization. Journal of Agricultural Science and Technology 18(4): 1117-1128 (Q2)
Djelatnici koji su dobili međunarodne ili domaće nagrade koje dodjeljuju državna tijela, te znanstvene ili nastavne institucija:
- Borošić, Josip: Priznanje Agronomskog fakulteta za poseban uspjeh i doprinos u popularizaciji znanstveno istraživačkih rezultata te za nastavni rad, 2003.
