Obrana doktorskog rada :: Pavao Gančević, mag. ing. agr.

Morfološka, biološka i ekološka obilježja nezavičajnog grivastog skakača (Ammotragus lervia) na planini Mosor
16.11.2022. :: 12:00 sati :: Velika vijećnica

Mentori doktorskog rada:

• izv. prof. dr. sc. Nikica Šprem, Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet
• prof. dr. sc. Klemen Jerina, Biotehnički fakultet Sveučilišta u Ljubljani

Povjerenstvo za obranu doktorskog rada:

• doc. dr. sc. Toni Safner, Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet
• izv. prof. dr. sc. Tea Tomljanović, Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet
• izv. prof. dr. sc. Damir Ugarković, Sveučilište u Zagrebu Šumarski fakultet

Sažetak
Grivasti skakač je alohtona životinjska vrsta u Hrvatskoj koja obitava na planini Mosor. Iz ograđenog prostora 2002. godine pobjeglo je pet jedinki grivastih skakača od čega je nastala današnja populacija koja se procjenjuje na oko 140 jedinki. Dok je u autohtonom staništu populacija ugrožena zbog krivolova i gubitka staništa te je vrsta uvrštena na Crvenu listu IUCN-a, većina introduciranih populacija je pokazala visoku prilagodljivost novim staništima i visok potencijal za širenje na nova staništa.
Pošto papkari igraju ključnu ulogu u ekosustavima poznavanje morfoloških, bioloških i ekološka osobina nužni su za ispravno gospodarenje istima. Alohtoni papkari mogu predstavljati ozbiljnu prijetnju autohtonoj biološkoj raznolikosti. Poznato je da neke alohtone vrste papkara imaju negativan utjecaj na područja u koja su uneseni.
Kako bismo bolje razumjeli ekologiju grivastih skakača, posebice njihovu dnevnu aktivnost, izbor staništa, potencijal za daljnje prostorno širenje uhvatili smo i označili jedanaest životinja GPS-GSM ogrlicama.
Rezultati su pokazali tipičan bimodalni obrazac aktivnosti sa dva vrhunca, prvi jutarnji između 5:00 i 9:00 ujutro, i drugi popodnevni između 16:00 i 19:00. Praćene životinje prosječno su se kretale 1,46 km dnevno a područje obitavanja iznosi 1872 ha. Podaci upućuju kako je disperzija grivastih skakača ograničena na područje planine Mosor i malo je vjerojatno da će se proširiti.
Za potrebe morfometrijskih analiza prikupljene su mjere tijela i roga 30 grivastih skakača (20 M, 10 Ž) legalno odstreljenih na Mosoru te je napravljena deskriptivna analiza kvantitativnih mjera tijela i roga. Rezultati kvantitativnih morfoloških osobina grivastih skakača sa Mosora sugeriraju da je ova populacija dobro prilagođena sredozemnom staništu. Uspoređujući dobivene podatke populacije s Mosora s ostalim populacijama vidljivo je da se bitno ne razlikuju.
Analizirajući prehrambene navike utvrdili smo da je vrsta pašnjačkog tipa, vrlo fleksibilan u vidu hranidbe te pokazuje velike sezonske varijacije. Glavninu hrane sačinjavale su različite trave i lišće listopadnih stabala.
Rezultati ovog istraživanja ukazuju na nova saznanja o životnim navikama ove vrste u slobodnoj prirodi mediteranskog staništa te će pridonijeti boljem gospodarenju alohtonim vrstama u Hrvatskoj, čime će se očuvati biološka raznolikost i ekosustav u izvornom obliku.

Ključne riječi: grivasti skakač, Ammotragus lervia, aktivnost, telemetrija, korištenje prostora, izbor staništa, morfometrija, prehrana, planinski papkari