Obrana doktorskog rada: Ivan Prša, dipl. ing. agr.
Utjecaj vremenskih i klimatskih uvjeta na vinogradarsku proizvodnju u Hrvatskoj
24.11.2022. u 12 sati, dvorana na Vinogradarsko-vinarskom pokušalištu Jazbina
Mentori:
- prof. dr. sc. Marko Karoglan, Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet
- dr. sc. Višnjica Vučetić, Državni hidrometeorološki zavod
Povjerenstvo za obranu rada:
- prof. dr. sc. Jasminka Karoglan Kontić, Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet
- prof. dr. sc. Maja Telišman Prtenjak, Sveučilište u Zagrebu Prirodoslovno-matematički fakultet
- dr. sc. Silvio Šimon, Ministarstvo poljoprivrede Republike Hrvatske
Sažetak
Vinogradarstvo je poljoprivredna djelatnost pod izravnim utjecajem vremenskih i klimatskih prilika pa je vrlo osjetljiva na klimatske promjene. Glavni cilj bio je istražiti utjecaj vremenskih i klimatskih uvjeta na vinovu lozu i kemijski sastav grožđa te koji parametri u vinogradarskoj proizvodnji su već zahvaćeni klimatskim promjenama. Putem praćenja četiri pokusna kultivara vinove loze: Graševina, Chardonnay, Plavac mali i Merlot analiziran je utjecaj vremenskih uvjeta na nastupe pojedinih fenofaza (pupanje, cvatnja, šara i berba) vinove loze i kakvoću grožđa. Odabrano je 57 pokusnih vinograda smještenih unutar granica 12 vinogradarskih podregija Hrvatske, a istraživanje je provedeno tijekom dvije uzastopne proizvodne vinske godine (2017. i 2018.). Na ukupno 208 uzoraka (104 uzorka u svakoj od analiziranih
godina) analizirane su glavne uvometrijske karakteristike navedenih kultivara (dužina, širina i masa grozda te masa bobice). Na svježim uzorcima grožđa provedene su osnovne kemijske analize (sadržaj šećera, ukupne kiseline i pH vrijednost), a na uzorku bobica podjednakog sadržaja i zrelosti provedena je analiza aromatskog (bijeli kultivari) i polifenolnog (crni kultivari) sastava grožđa. Za sve izmjerene i utvrđene vrijednosti provedena je statistička analiza. Sa 79 meteoroloških postaja DHMZ-a korišteni su i obrađeni podaci minimalne, maksimalne i srednje dnevne temperature zraka za izračune srednje temperature zraka u vegetacijskom razdoblju (TGS), Winklerovog indeksa (engl. Growing degree-days; GDD), Huglinovog indeksa (HI) i indeksa hladnih noći (CI). Određeni su trendovi agroklimatskih indeksa za razdoblje 1961.–2018. Prostorne raspodjele agroklimatskih indeksa prikazane su s finom horizontalnom razlučivosti od 1 km. Nedostajući dnevni meteorološki podaci na nekoj postaji interpolirani su pomoću dnevnih podataka susjednih postaja. Karte četiriju agroklimatskih indeksa u razdoblju 1989.–2018. i usporedba s referentnim klimatskim razdobljem 1961.–1990. pokazale su povećanje promatranih indeksa u posljednjih 30 godina. To potvrđuje činjenicu da su područja uzgoja vinove loze u Hrvatskoj raspoređena unutar četiri vinogradarske zone (B, C I, C II i C III). Linearni trendovi promatranih fenofaza vinove loze daju sve raniji njihov početak, osim fenofaze šare, te su oni izraženiji u kontinentalnom dijelu Hrvatske. Opaženi porast temperature zraka u Hrvatskoj posljednjih 30 godina utječe na skraćivanje razdoblja dozrijevanja grožđa od šare do berbe promatranih kultivara vinove loze, povećanje sadržaja šećera i smanjenje ukupne kiseline u moštu kultivara Graševine i Chardonnaya. Prikazani rezultati povećanja agroklimatskih indeksa pokazali su nužnost revidiranja svih vinogradarskih zona u Hrvatskoj što je već potaknulo daljnja istraživanja za izradu nove regionalizacije vinogradarskih područja Hrvatske.
Ključne riječi: agroklimatski indeksi, kemijski sastav grožđa, vinogradarske zone, fenologija, klimatske promjene