Obrana doktorske disertacije :: Marko Vuković, mag. ing. agr.
Vegetativni rast, urod i kakvoća ploda breskve (Prunus persica (l.) Batsch.) sorte 'Suncrest' uzgajane ispod fotoselektivnih mreža
17.3.2023. godine u 12 sati, Velika vijećnica Agronomskog fakulteta (VI. paviljon)
Mentori doktorske disertacije:
- prof. dr. sc Tomislav Jemrić, Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet
- prof. dr. sc. Branka Levaj, Prehrambeno-biotehnološki fakultet
Povjerenstvo za obranu doktorske disertacije:
- Izv. prof. dr. sc. Goran Fruk, Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet
- Izv. prof. dr. sc. Kristina Batelja Lodeta, Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet
- Prof. dr. sc. Rajko Vidrih, Biotehniška fakulteta - Univerza v Ljubljani
Sažetak:
U današnje vrijeme primjena mreža se smatra neizostavnom mjerom pri uzgoju mnogih voćnih vrsta. Cilj ovog istraživanja je bio istražiti utjecaj novog agro-tehnološkog koncepta, primjene anti-insekt fotoselektivnih mreža na vegetativne i generativne parametre breskve ´Suncrest´. Istraživanje je provedeno 2015. godine u nasadu bresaka u mjestu Vratišinec, pokraj Čakovca. U istraživanju su se primijenile Agritenax crvena, Agritenax bijela i Agritenax žuta (proizvođač Tenax, Italija)) mreža (veličina okca 2,4 × 4,8 mm) te Stop Drosophila Normal (proizvođač Artes Politecnica, Italija)) mreža (SDN) (veličina okca 0,90 × 1 mm), koja je prema specifikacijama proizvođača bijele boje. Plodovi su uslijed promjena u dinamici dozrijevanja te lakše manipulacije brani u dva roka berbe, odnosno u prvom roku brane su breskve uzgajane ispod žute i SDN mreže te u prirodnim uvjetima (bez primjene mreža); a u drugom roku breskve uzgajane ispod bijele i crvene mreže te u prirodnim uvjetima. U usporedbi s prirodnim uvjetima primjena mreža, s izuzetkom SDN mreže, je značajno povećala površinu lista i duljinu plojke lista bresaka. Primjena mreža nije ostvarila značajan utjecaj na prirod i učinkovitost priroda, ali je primjena bijele mreže povećala masu ploda. Najizraženije reducirano dopunsko obojenje bilo je na plodovima bresaka uzgajanih ispod SDN mreže, a najmanje na onim ispod žute mreže, temeljem parametara i indeksa boje. S druge strane dopunska boja ploda je bila manje reducirana na plodovima bresaka uzgajanima ispod bijele i crvene mreže, a najblaže ispod žute mreže. Plodovi uzgajani ispod SDN i žute mreže imali su značajno veću tvrdoću, titracijsku kiselost te manji omjer topljive suhe tvari i titracijske kiselosti u odnosu na plodove uzgajane u prirodnim uvjetima. Također plodovi bresaka uzgajanih ispod SDN mreže su imali izraženije manji prosječan sadržaj topljive suhe tvari u usporedbi s onima u prirodnim uvjetima. Sličan, ali u određenom dijelu slučajeva trend na temelju prosječnih vrijednosti je zabilježen i u bresaka uzgajanih ispod crvene i bijele mreže. Primjena mreža je ostvarila značajan utjecaj na sadržaj brojnih bioaktivnih komponenti u plodu (ukupni polifenoli, ABTS i DPPH antioksidacijski kapacitet, udio ukupnih antocijana) te je navedeni utjecaj u većini slučajeva (ali ne i svima) bio negativan. Također plodovi bresaka uzgajani ispod žute mreže su imali značajno veći udio pektina topivih u lužini u odnosu na one u prirodnim uvjetima, dok nije zabilježen značajan utjecaj mreža na udio ostalih pektinskih frakcija. Na temelju rezultata ovog istraživanja može se u agroekološkim uvjetima sjeverne Hrvatske preporučiti primjena crvene, bijele te pogotovo žute mreže na breskvu ´Suncrest´ jer korist od njihove primjene (zaštita od tuče, vjetra, insekata itd.) nadilazi blagi negativan utjecaj na kvalitetu ploda (koji je sa žutom mrežom bio minimalan).
Ključne riječi: breskva ´Suncrest´, fotoselektivne mreže, manipulacija svjetlom, Prunus persica 'Suncrest', spektar svjetla, kvaliteta ploda, bioaktivne komponente