Obrana doktorske disertacije :: Mateja Pećina, mag. ing. agr.

Povezanost polimorfizma FASN, SCD i GH gena sa sadržajem masti i masnih kiselina u mesu junadi
14.4.2023. godine u 9 sati, Velika vijećnica Agronomskog fakulteta (VI. paviljon)

Mentor doktorske disertacije:

• Prof. dr. sc. Ante Ivanković, Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet

Povjerenstvo za obranu disertacije:

• Prof. dr. sc. Miljenko Konjačić, Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet
• Prof. dr. sc. Jasna Aladrović, Sveučilište u Zagrebu Veterinarski fakultet
• Izv. prof. dr. sc. Jelena Ramljak, Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet

Sažetak
Kakvoća i hranjiva vrijednost goveđeg mesa u značajnoj su mjeri određene sadržajem masti u trupu i mesu te udjelom zasićenih i nezasićenih masnih kiselina u masnom tkivu. Dosadašnja istraživanja u značajnoj su mjeri usredotočena na utvrđivanje učinaka negenetskih (hranidbe, smještaja) i genetskih čimbenika na odlike fenotipa goveda u proizvodnji mesa, uključujući i kakvoću mesa koja je značajno determinirana sadržajem i strukturom masnog tkiva. Sadržaj masnih kiselina u mesu pobuđuje interes potrošača radi određenih potencijalnih zdravstvenih učinaka te uvjetovanih senzornih učinaka. Nedavna istraživanja pretpostavila su više potencijalnih gena koji utječu na odlaganje i metabolizam masti. Mogućnost neposrednog djelovanja na kakvoću goveđeg mesa protežiranjem poželjnih alelnih varijanti kandidat gena poticaj je predmetnom istraživanju. Cilj rada bio je utvrditi povezanost polimorfizma FASN, SCD i GH gena sa sadržajem masti i masnih kiselina u mesu junadi. Istraživanje je provedeno na 104 jedinke različitih genotipova (križanci Holstein pasmine s bikovima četiriju mesnih pasmina, Belgian Blue, Piemontese, Limousin i Simmental; te junad čistokrvnih pasmina Simmental, Hereford i Charolais pasmine). Junice su klane u dobi od 14 do 15 mjeseci, muška junad u dobi od 19 do 20 mjeseci. Nakon klaoničke obrade trupova izvršena je ocjena konformacije i prekrivenost masnim tkivom, a između 12. i 13. rebra izmjerena je debljina potkožnog masnog tkiva i uzet uzorak MLD-a u svrhu određivanja sadržaja masnih kiselina. Izolacija genomske DNA obavljena je GenELute Blood Genomic DNA kitom, a nakon PCR umnažanja kodogene sekvence, detekcija alelnih varijanti FASN, SCD i GH gena učinjena neposredno na gelu nakon cijepanja fragmenta restrikcijskim endonukleazama. Različitosti u EUROP ocjeni zamašćenosti utvrđene su između GH-CG genotipa u odnosu na CC/GG (p=0,029), dok je sadržaj masnog i vezivnog tkiva SCD-CT gena imao veću vrijednost u odnosu na SCD-TT/CC (p=0,044). Značajni utjecaj alelnog polimorfizma FASN gena utvrđen je na sadržaj C24:1 n-9 i C22:2 n-6 masnih kiselina, sadržaj SFA te odnos ꞷ-6/ꞷ-3 masnih kiselina. Zapažen je značajan utjecaj polimorfizma SCD gena na sadržaj C15:0, C17:0, C18:2 n-6 i C18:3 n-3 masnih kiselina te na zbirne udijele SFA. Polimorfizam GH gena značajno je utjecao na sadržaj C16:0 i C20:1 N-9 masnih kiselina te  omjer ꞷ-6/ꞷ-3 masnih kiselina. Istraživanjem je potvrđen određeni utjecaj polimorfizma FASN, SCD i GH gena na sadržaj i zbirne udjele manjeg broja masnih kiselina. Utvrđeni učinci alelnih varijanti FASN, SCD i GH gena podloga su za nastavak istraživanja na većem broju jedinki i drugim genotipovima goveda uključenim u proizvodnju goveđeg mesa.

Ključne riječi: polimorfizam, FASN, SCD, GH, goveđe meso, masno tkivo, masne kiseline