Povijest
zavod za hranidbu životinja

• Početci datiraju iz davne 1919. kada je osnovan Gospodarsko-šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu u okviru kojeg su, uz zavode, postojali i kabineti i katedre/naučne stolice (Stolica za planinsko gospodarstvo, pašnjarstvo i hranidbu domaćih životinja, dr. Albert Ogrizek, predstojnik Stolice).
• 1938. osnovan Zavod za hranidbu domaćih životinja izdvajanjem iz Zavoda za živinogojstvo Poljoprivredno-šumarskog fakulteta (osnivač prof.dr.sc. Ivan Šmalcelj);
• Smješten u četiri prostorije u prizemlju II. paviljona (II paviljon je dovršen i predan na uporabu 29.03.1938.)
• Od pokusnih i demonstracijskih objekata raspolagao je s pokusnim svinjcem za 60 grla, a služio se i stadima krava muzara na fakultetskom dobru u Maksimiru i na poljoprivrednom dobru u Božjakovini
• Oskudno opremljen i s malim brojem osoblja
• Nakon rata cilj – podići Zavod na suvremenu razinu, modernizirati laboratorij za istraživanje krmiva i osigurati pokusne i demonstracijske objekte (uspjelo se modernizirati laboratorij za potrebe moderne hranidbe – od najveće vrijednosti u tu je svrhu nabavljen Zeissov spektrofotometar kojim je omogućeno ispitivanje krmiva na mikroelemente i vitamine što je preduvjet za reguliranje hranidbe
• U to vrijeme u zavodu je postavljeno samo najpotrebnije osoblje: jedan asistent i jedan tehničar (kemičar) – za proučavanje krmiva i djelovanja krmiva na životinje (osoblje radi na laboratorijskim istraživanjima krmiva)
• Za potrebe proučavanja primjene hranidbe – postavljena su dva asistenta agronoma
• Od osnutka Zavoda 1938. do 1945. predstojnik je bio dr. Ivan Šmalcelj, a od 1945. do 1968. predstojnik Zavoda je dr. Branko Horvat    
• U Zavodu su vršena istraživanja krmiva i provedeni pokus konzerviranja krmiva i hranidbeni pokusi sa svinjama u tovu, s othranom pilića i sa hranidbom krava muzara
• Pokusi su se vršili dijelom na fakultetskim i zavodskim objektima, a dijelom na poljoprivrednim dobrima
• Zavodska je knjižnica brojila 520 knjiga i 1.200 svezaka časopisa
• Značajna suradnja s poljoprivrednim dobrima, zadružnim organizacijama i s TSH i njihovim udruženjem (omogućili su najveći dio hranidbenih pokusa koje je zavod proveo)
• Početkom 1978. integracijom fakulteta i samostalnih znanstvenih instituta u Zagrebu nastao je FAKULET POLJOPRIVREDNIH ZNANOSTI SVEUČILIŠTA U ZAGREBU sa 8 OOUR-a instituta, pokusnim dobrom Ježevo i dvije radne jedinice.
• 01.01.1978. osnovan je OOUR Institut za stočarstvo i mljekarstvo – ušli svi zavodi i instituti koji su se bavili stočarstvom o okviru Fakulteta, te Zavod za mljekarstvo;
• Organizirali tri radne jedinice: Zavod za zootehniku i hranidbu domaćih životinja, Zavod za mljekarstvo, Zavod za stočarstvo.
• 04.06.1984. odlukom referenduma u sastav OOUR-a Institut za stočarstvo i mljekarstvo uključuje se i Radna jedinica Zavod za ribarstvo i pčelarstvo
• Zavod se kroz povijest mijenjao organizacijski i funkcionalno u skladu s promjenama na Fakultetu. U okviru Instituta za hranidbu i tehnologiju stočne hrane Fakulteta poljoprivrednih znanosti Sveučilišta u Zagrebu od 1961. do 1978. Zavod je djelovao pod nazivom Zavod za hranidbu domaćih životinja. Od 1978. do 1992. djeluje u okviru OOUR-a Institut za stočarstvo i mljekarstvo pod nazivom Zavod za zootehniku i hranidbu domaćih životinja, a reorganizacijom iz 1992. nestaju OOUR-i te Zavod mijenja ime u Zavod za hranidbu domaćih životinja u okviru Agronomskog fakulteta.
• 2010. godine mijenja ime u Zavod za hranidbu životinja.

Kronološki pregled

• 1919. osnovan Gospodarsko-šumarski fakultet u okviru kojeg je postojala Stolica za planinsko gospodarstvo,  pašnjarstvo i hranidbu domaćih životinja, predstojnik prof.dr.sc. Albert Ogrizek
• 1938. osnovan Zavod za hranidbu životinja, osnivač prof.dr.sc. Ivan Šmalcelj, u okviru kojeg djeluje i pokušalište Maksimir
• 1961. do 1978. Zavod za hranidbu domaćih životinja djeluje u okviru Instituta za hranidbu i tehnologiju stočne hrane Fakulteta poljoprivrednih znanosti
• 1963. utemeljen je poslijediplomski studij „Hranidba stoke i tehnologija stočne hrane“, utemeljitelj i voditelj, prof.dr.sc. Branko Horvat
• 1978. do 1992. Zavod za zootehniku i hranidbu domaćih životinja djeluje u okviru OOUR-a Institut za stočarstvo i mljekarstvo
• 1992. Zavod mijenja ime u Zavod za hranidbu domaćih životinja i djeluje u okviru Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
• 2005. reformom Sveučilišta prema „Bolonjskoj deklaraciji” osnovan je diplomski studij „Hranidba životinja i hrana“, čiji je utemeljitelji i voditelj prof. dr.sc. Darko Grbeša
• 2010. mijenja ime u Zavod za hranidbu životinja

Predstojnici Zavoda od osnutka do danas bili su:

• prof. dr. sc. Ivan Šmalcelj (1938. – 1945.),
• prof. dr. sc. Branko Horvat (1945. – 1968.,
• prof. dr. sc. Hrvoje Zlatić (1968. – 1978.  i  1986. – 1990.),
• prof. dr. sc. Zdravko Černy, (1978. – 1984.,
• prof. dr. sc. Željko Berić (1984. – 1986.),
• izv. prof. dr. sc. Tajana  Černy (1990. – 1997.),
• doc. dr. sc. Darko Grbeša (1997. – 1998.),
• prof. dr. sc. Stjepan Mužic (1998. – 2012.),
• prof. dr. sc. Zlatko Janječić  (2012. – 2018.),
• izv. prof. dr. sc. Goran Kiš (2018. – danas).

Kratke biografije istaknutih znanstveno-nastavnih djelatnika

• Prof.dr.sc. Ivan Šmalcelj (rođen 31.07.1912. u Docu kod Travnika, Bosna i Hercegovina; umro 03.07.1978 u Zagrebu)

Osnivač Zavoda, prvi popularizator znanstveno utemeljene hranidbe životinja

• Prof.dr.sc. Branko Horvat (rođen 05.08.1898 u Cetingradu, kotar Karlovac; umro 11.08.1968. u Zagrebu)

Osnovao je Institut za hranidbu stoke i tehnologiju stočne hrane te  poslijediplomski studij pod istim nazivom 1963.godine; afirmirao je Zavod kao vodeću ustanovu iz područja hranidbe životinja na prostorima bivše Jugoslavije.

• Dr. sc. Ivan Balzer  (rođen 20.11.1915. u Sisku; umro 24.10.2014. u Zagrebu)

Uveo je nove metode u kemijske analize krmiva i to za mikroelemente, vitamine i aminokiseline, prvi je u ovom dijelu Europe uveo mikotoksikološke analize krmiva i krmnih smjesa i ispitivao je razne mogućnosti konzerviranja voluminozne hrane za preživače; uveo je analizu kvalitete silaže (Fliege)

• Prof.dr.sc. Hrvoje Zlatić (rođen 30.09.1923. u Bermu, općina Pazin, Istra; umro 06.11.1998.)

Uveo je, zajedno s mr. sc. Irenom Štoter (rođena 13.10.1924.; umrla: 25.05.2019. u Zagrebu) u primjenu mikroskopske analize krmiva te likovno prikazao njihove karakteristike raspoznavanja; uspostavio je jaku domaću i međunarodnu suradnju i afirmaciju zavoda.

• Izv. prof. dr.sc. Tajana Černy (rođena 27.03.1931. u Metkoviću; umrla 18.12.2015. u Zagrebu)

Razvila široku suradnju s industrijom stočne hrane i stočarskom praksom, uvela nove metode u rad kemijskog laboratorija zavoda  (određivanje vitamina i minerala u biološkom materijalu i unaprijedila analitičke metode praćenja kakvoće stočne hrane i njezinog iskorištavanja u domaćih životinja); opremila Zavod suvremenom laboratorijskom opremom

• Prof.dr.sc. Zdravko Černy (rođen 01.01.1933. u Novom Sadu; umro 25.01.1996. u Zagrebu)

Modernizirao je rad laboratorija nabavkom Tecator linije aparata i instrumentarija čime se je potpuno unaprijedio rad u laboratoriju (modernizirao Wnede metodu (grad Wende, Njemačka) – osnovna kemijska analiza)

• Prof.dr.sc. Stjepan Mužic (rođen 28.07.1949. Podotočje Donje pokraj Velike Gorice)

Istraživanje na mikotoksinima te mogućnosti upotrebe poljoprivrednih nusproizvoda u hranidbi kunića, te probavljvost leguminoza u pilića; uveo je nove tehnologije u hranidbu slobodno uzgajanih pilića i zagorskih purana.

• Prof.dr.sc. Darko Grbeša (rođen 23.06.1955. u Virovitici)

Osuvremenio je nastavu iz  hranidbe životinja i osnovao studij Hranidba životinja i hrana; uveo 10-tak metoda vrednovanja hranjivih vrijednosti krmiva (detergent analizu vlakana krme i pepeo netopljiv u kiselini kao inertni interni marker u određivanju probavljivosti voluminozne krme u preživača; uveo je in situ metodu u određivanju razgradnje proteina i topljivosti minerala iz voluminozne krme u buragu preživača; razradio određivanje pufernog kapaciteta krmiva; uveo je metode određivanja fenola, karotenoida i antioksidacijske aktivnosti te zeina i frakcija škroba prema brzini probave), te izradio prve hrvatske tablice hranjivosti krepkih krmiva Hrvatske.