Obrana doktorskog rada :: Petra Štambuk, mag. ing. agr.

Phenotyping the susceptibility of Croatian native grapevine (Vitis vinifera L.) varieties to the causal agent of downy mildew (Plasmopara viticola) (Fenotipizacija osjetljivosti hrvatskih autohtonih sorata vinove loze (Vitis vinifera L.) na uzročnika plamenjače (Plasmopara viticola)

14.6.2023. u 10:00 sati u Velikoj vijećnici i online

Javna obrana održat će se putem online aplikacije Zoom, a bit će dostupna na poveznici: https://zoom.us/j/94978098314?pwd=dHdDeFFBREZsa0NOL1g1S0g0NjRLdz09 

Meeting ID: 949 7809 8314
Passcode: 81QddM

Mentorice doktorskog rada:

• Prof. dr. sc. Jasminka Karoglan Kontić, Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet
• Dr. sc. Ivana Tomaz, viša znanstvena suradnica, Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet

Povjerenstvo za obranu doktorskog rada:

• Izv. prof. dr. sc. Darko Preiner, Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet
• Izv. prof. dr. sc. Darko Vončina, Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet
• Prof. dr. sc. Danijela Ašperger, Sveučilište u Zagrebu Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije

Sažetak doktorskog rada:
Vrste roda Vitis (loze) osjetljive su, tolerantne ili otporne na uzročnika plamenjače Plasmopara viticola (Berk. & M. A. Curtis; Berl. & de Toni). Vinova loza (Vitis vinifera L.) najuzgajanija je vrsta loza u svijetu iako je većina sorata vinove loze osjetljiva na plamenjaču. Ova bolest ima izrazito devastirajuće djelovanje kad se prilikom uzgoja ne primjenjuju kemijska sredstva za zaštitu bilja.

Donedavno se smatralo da je europska loza V. vinifera neotporna na plamenjaču i pepelnicu, odnosno da ne postoji značajna genetska varijabilnost u otpornosti unutar sorata vinove loze. Međutim, u novije su vrijeme kod nekih od njih, identificirani geni otpornosti, što ih čini vrijednim izvorom gena za oplemenjivačke programe s ciljem stvaranja visokokvalitetnih sorata otpornih na ekonomski najznačajnije bolesti.

Pretpostavlja se da, zbog višestoljetnog uzgoja vinove loze u Hrvatskoj i njezine prilagodbe specifičnim okolišnim uvjetima, među hrvatskim autohtonim sortama također postoje razlike u osjetljivosti na bolesti. S ciljem utvrđivanja osjetljivosti hrvatskih autohtonih sorata na plamenjaču, provedeno je istraživanje koje je obuhvatilo odabrane sorte te nekoliko otpornih i osjetljivih kontrolnih genotipova koristeći sljedeće metode fenotipizacije: metoda lisnih diskova, mjerenje fluorescencije klorofila i multispektralno snimanje lisnih diskova te analiza polifenolnih i hlapljivih organskih spojeva u listovima.

Utvrđeno je da je metoda lisnih diskova učinkovita za razvrstavanje sorata vinove loze u OIV razrede otpornosti na uzročnika plamenjače vinove loze. Parametri fluorescencije klorofila, odnosno Fv/Fm, Fq'/Fm' i ETR, razlikovali su inficirane od neinficiranih lisnih diskova, a pomoću parametara Fq'/Fm' i qP moguće je razlikovati slabije i jače osjetljive sorte ubrzo nakon zaraze, odnosno prije pojave vidljivih simptoma bolesti. Rezultati analize polifenolnih spojeva jasno su razdvojili autohtone sorte u razrede otpornosti pri čemu je utvrđeno da otpornost ovisi o sastavu i sadržaju polifenolnih spojeva u listovima prije inokulacije. Povećan sadržaj stilbena resveratrol-3-O-glukozida razlikovao je inficirane od neinficiranih listova tijekom svih termina nakon inokulacije. Na temelju polifenolnih profila V. vinifera sorata, utvrđeno je da su uglavnom flavonol glikozidi odgovorni za manju osjetljivost sorata koje sadrže višu koncentraciju ovih spojeva. Analizom hlapljivih organskih spojeva moguće je razlikovati otporne kontrolne genotipove od V. vinifera sorata kao i inficirane od neinficiranih uzoraka. Iako ovom metodom nije moguće razdvojiti autohtone sorte u razrede otpornosti, rastući sadržaj nekoliko detektiranih hlapljivih spojeva nakon inokulacije zajedničko je svojstvo manje osjetljivih autohtonih sorata i otpornih kontrolnih genotipova (Solaris, Vitis riparia Michx.).

Manje osjetljive autohtone sorte koje pripadaju OIV razredu 5 ('Malvazija istarska’, ‘Ranfol’ i ‘Teran’) mogle bi biti zanimljive za korištenje u oplemenjivačkim programima kojima je cilj proizvesti visokokvalitetne sorte tolerantne na najznačajnije gljivične bolesti.

Ključne riječi: vinova loza, plamenjača, metoda lisnih diskova, fluorescencija klorofila, multispektralni indeksi, polifenolni spojevi, hlapljivi organski spojevi