Obrana doktorskog rada :: Marina Anić, mag. ing. agr.

Utjecaj različitih termina djelomične defolijacije na sastav i sadržaj hlapljivih i polifenolnih spojeva u grožđu sorte ‘Merlot’ (Vitis vinifera L.)
22.9.2023. u 11 sati :: dvorana VI/A

Mentor doktorskog rada:

• prof. dr. sc. Marko Karoglan, Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet

Povjerenstvo za obranu doktorskog rada:

• prof. dr. sc. Bernard Kozina, Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet
• izv. prof. dr. sc. Željko Večenaj, Sveučilište u Zagrebu Prirodoslovno-matematički fakultet
• dr. sc. Mirela Osrečak, Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet

Sažetak doktorskog rada:

Prinos i kvaliteta grožđa ovise o postizanju odgovarajuće ravnoteže između opterećenja trsa i izloženosti sunčevoj svjetlosti, što je bitan uvjet za dobivanje odgovarajućeg fenolnog i aromatskog profila grožđa. Povećanje izloženosti grožđa sunčevoj svjetlosti povezano je s poboljšanjem kvalitete grožđa, te može dovesti do povećanja sadržaja šećera, polifenolnih i hlapljivih spojeva te smanjenja ukupne kiselosti i sadržaja jabučne kiseline u grožđu. Djelomična defolijacija u zoni grožđa često je korištena ampelotehnička mjera u vinogradu u cilju poboljšanja mikroklimata trsa te povećanja kvalitete grožđa. Termin provođenja zahvata djelomične defolijacije igra veliku ulogu u sintezi različitih polifenolnih i hlapljivih spojeva u grožđu, s obzirom na to da se oni u bobici sintetiziraju u različito vrijeme tijekom dozrijevanja grožđa. Utjecaj različitih termina djelomične defolijacije na sastav i sadržaj hlapljivih organskih spojeva u crnim sortama grožđa slabo je istražen. U kontekstu klimatskih promjena, kada visoke temperature i intenzivno sunčevo osvjetljenje u zoni grozdova dovode do ožegotina na bobicama i inhibicije sinteze polifenolnih spojeva, te dovode do modifikacije hlapljivih spojeva, nužno je istražiti i ranije termine provođenja djelomične defolijacije, a sve u cilju što bolje prilagodbe recentnim klimatskim promjenama.

S obzirom na navedeno, provedeno je dvogodišnje istraživanje (2018./2019.) na sorti 'Merlot' (Vitis vinifera L.) uzgajanoj u zagrebačkom vinogorju, u kontinentalnim klimatskim uvjetima, kako bi se proučili učinci djelomične defolijacije na mikroklimat trsa te procijenila opravdanost različitih termina provedbe zahvata djelomične defolijacije s obzirom na hlapljive i polifenolne spojeve grožđa. Djelomična defolijacije izvedena je u četiri termina- prije cvatnje, u vrijeme zametanja bobica, u vrijeme zatvaranja grozdova te na početku šare grožđa. Meteorološki podaci mezoklimata vinograda i mikroklimata trsa (temperatura, UV zračenje i relativna vlažnost zraka zone grožđa) snimljeni su simultano na meteorološkoj stanici instaliranoj unutar vinograda.

Djelomična defolijacije utjecala je na mikroklimat trsa, povećanjem UV zračenja unutar zone grožđa. Poboljšanjem uvjeta mikroklimata trsa, djelomična defolijacija utjecala je na povećanje sadržaja polifenolnih spojeva- antocijana, flavonola, flavan-3-ola i hidroksicimetnih kiselina te na smanjenje sadržaja nepoželjnih hlapljivih C6 spojeva u grožđu, koji daju zelene i vegetalne arome. Djelomična defolijacija nije utjecala na omjer lisne površine i prinosa te rodnost pupova. Djelomična defolijacija prije cvatnje utjecala je na smanjenje prinosa, mase grozda i mase bobice, zbog uklanjanja fotosintetski aktivnog lišća u vrijeme velike potrebe za asimilatima, ali samo jedne godine istraživanja. Tretmani djelomične defolijacije provedene nakon cvatnje utjecali su na smanjenje sadržaja ukupnih kiselina u grožđu. Djelomična defolijacija u vrijeme zametanja bobica i zatvaranja grozdova nije utjecala na sadržaj šećera u grožđu, dok je djelomična defolijacija provedena na početku šare dovela do povećanja sadržaja šećera u grožđu u usporedbi s kontrolom.

Modifikacijom mikroklimatskih uvjeta trsa može se značajno poboljšati polifenolni i hlapljivi sastav grožđa, a samim time i pridonijeti kvaliteti grožđa. Ovi rezultati otkrili su značajnu razliku u učinkovitosti uklanjanja lišća na sadržaj polifenolnih spojeva u grožđu u različitim klimatskim uvjetima tijekom rasta bobica i dozrijevanja grožđa te su pokazali da je djelomična defolijacija imala veći utjecaj na polifenolni sastav grožđa u sezoni s hladnijim uvjetima dozrijevanja grožđa. Raniji termini defolijacije pokazali su pozitivne učinke na kvalitetu grožđa sorte 'Merlot' uzgajanom u kontinentalnim uvjetima Hrvatske, ali posebnu pozornost treba posvetiti klimatskim uvjetima sezone.

Ključne riječi: djelomična defolijacija, antocijani, polifenolni spojevi, hlapljivi spojevi, mikroklimat trsa, UV zračenje