Počinje projekt 'BELIS' koji financira Horizon Europe: Oplemenjivanje europskih mahunarki za veću održivost
- Petogodišnji inovacijski projekt ima za cilj povećati konkurentnost oplemenjivanja i sjemenarstva mahunarki u EU i pridruženim zemljama.
- BELIS nastoji osmisliti uvjete koji omogućuju postizanje genetskog napretka od strane oplemenjivača i njegovu učinkovitu isporuku industriji sjemena, kao i drugim dionicima.
Projekt BELIS započeo je 1. listopada 2023. s konzorcijem od 34 partnera, uključujući istraživačke i tehničke institute, oplemenjivače bilja i sjemenske tvrtke kao i druge relevantne aktere u oplemenjivanju mahunarki iz 18 zemalja (15 zemalja EU-a, Švicarska, Ujedinjeno Kraljevstvo i Libanon).
Dana 17. i 18. listopada 2023., partneri konzorcija okupili su se na početnom sastanku čime je službeno pokrenut ovaj kompleksni projekt. Početni sastanak u organizaciji INRAE kao koordinatora projekta, održan je uživo u Ancenisu, Francuska, u sjedištu Cérience/Terrena. Tijekom dva radna dana, partneri su razmjenjivali informacije o ciljevima i metodologijama BELIS-a s ciljem učinkovitog pokretanja projekta. Upriličen je i posjet sjemenskoj kući Cérience u Beaufort-en-Vallée.
Izazovi održivosti i konkurentnosti u oplemenjivanju mahunarki
Poznato je da mahunarke pružaju višestruke prednosti u uzgoju i prehrambenim sustavima: one su izvor proteina i drugih hranjivih tvari za prehranu ljudi i životinja, a kada su uključene u sustave uzgoja mogu fiksirati atmosferski dušik, uz druge prednosti povezane s plodoredom. Međutim, njihov uzgoj u Europi nije dosegnuo svoj potencijal, a Europa još uvijek uvelike ovisi o uvozu biljnih proteina. Jedan od razloga je nedovoljno sorti mahunarki koje mogu dati stabilne i izdašne prinose prilagođene različitim agroklimatskim prilikama i stresovima, sa svojstvima kvalitete primjerenim za hranu i krmiva.
Napori u oplemenjivanju mahunarki, kako u javnom, tako i u privatnom sektoru, dosad nisu bili optimalni. Međutim, s odgovarajućim inputima u oplemenjivanje, genetska dobit kod mahunarki mogla bi dosegnuti onu dobivenu kod vodećih poljoprivrednih kultura. Dok se oplemenjivanje mahunarki uglavnom temelji na tradicionalnoj fenotipskoj rekurentnoj selekciji, a koja zahtijeva poboljšanja, korištenje molekularnih informacija i iskorištavanje genetskih izvora moglo bi intenzivirati i ubrzati selekciju.
Osim toga, genetski napredak postignut u novim sortama mogao bi se mnogo učinkovitije prenijeti akterima u lancu vrijednosti mahunarki (farmeri, industrija hrane i hrane za životinje), a specifični zahtjevi krajnjih korisnika mogli bi se uzeti u obzir od strane oplemnjivača.
Prvi korak u prijenosu genetskog napretka oslanja se na proces registracije sorte, kojim se upravlja na međunarodnoj razini, ali ga provode nacionalni uredi za registraciju. Sadašnji postupak priznavanja i registracije sorti treba poboljšati stavljanjem većeg fokusa na potrebe dionika. Drugi korak je pružiti odgovarajuće informacije o dostupnim sortama. Savjetovane službe mogle bi učinkovitije dostavljati informacije svim akterima u lancu vrijednosti mahunarki, a industrija sjemena ključna je u prijenosu genetskog napretka (novih sorti) poljoprivrednicima
kroz superiorno sjeme. Konačno, postoji potreba za razvojem poboljšanih modela upravljanja i poslovanja kako bi se omogućilo da učinkovitije, profitabilnije i raznolikije sorte mahunarki dođu do farmi.
Ciljevi BELIS projekta
U cjelini, projekt BELIS će se pozabaviti navedenim izazovima i isporučiti alate i rješenja koja će poboljšati ekonomsku održivost sustava uzgoja mahunarki. Ovaj krajnji cilj postići će se kroz tri posebna cilja:
- Razviti alate i metodologije za isplative programe oplemenjivanja i osigurati prototipove i gotova rješenja u suradnji sa oplemenjivačima i za oplemenjivače.
- Olakšati gospodarsko i regulatorno okruženje za priznavanje i objektivno preporučivanje sorti te prateće poslovne modele.
- Provesti učinkovit, ambiciozan i trajan prijenos inovacija kroz BELIS platformu koja uključuje mrežu oplemenjivača i sudionika iz znanstvenih ustanova, savjetodavnih službi i industrije sjemena, hrane i stočne hrane, kao i modele edukacije.
Projekt će se usredotočiti na sedam mahunarki za proizvodnju zelene mase: crvena, bijela i jednogodišnja djetelina, lucerna, esparzeta, smiljkita roškasta (svinđuša) i grahorica, i sedam za proizvodnju zrna: grašak, bob, soja, bijela lupina, leća, slanutak i grahorica, koje predstavljaju raznolikost vrsta mahunarki koje se uzgajaju u Europi.
BELIS ima za cilj polučiti znanstvena dostignuća i tehničke inovacije u ključnim aspektima procesa oplemenjivanja: metode i alate za genotipizaciju i fenotipizaciju, podloge za agronomsku i tehnološku karakterizaciju sorti, unakrsno testiranje u različitim okolinama i načine za poboljšanje i harmonizaciju procesa registracije. Svi ovi rezultati bit će upotrijebljeni kako bi se dizajnirali i potvrdili novi modeli upravljanja i poslovanja u sektoru oplemenjivanja i sjemenarstva mahunarki. Ambiciozno umrežavanje, širenje, izgradnja kapaciteta i plan iskorištavanja, pomoći će rezultatima i preporukama BELIS projekta da dopru do oplemenjivačkih kuća, farmera i regulatornih tijela.
BELIS će pridonijeti konkurentnijoj industriji oplemenjivanja i sjemenarstva mahunarki u Europi te povećati dostupnost sjemena profitabilnijih i stabilnijih sorti europskim poljoprivrednicima.
Uloga SVEUČILIŠTA U ZAGREBU AGRONOMSKOG FAKULTETA u BELIS projektu:
U ovom projektu sudjeluju djelatnici Zavoda za oplemenjivanje blja, genetiku i biometriku (prof. dr. sc. Ivan Pejić, prof. dr. sc. Hrvoje Šarčević i doc. dr. sc. Miroslav Bukan). Agronomski fakultet sudjeluje unutar radnih paketa 2, 4 i 5, grupe SOJA.
Zajedno s više partnera iz Europe radi se na razvoju i testiranju modela genomske selekcije (GS), s ciljem ubrzanja i povećanja učinkovitosti procesa razvoja novih sorti soje s povećanim prinosom zrna, sadržajem proteina u zrnu i povećane tolerantnosti na sušu. Istraživanja obuhvaćaju visokopropusnu genotipizaciju, kompleksne poljske pokuse i naprednu fenotipizaciju velikog broja genotipova te složene računalne analize za izradu kalibracijskih krivulja za genomsku selekciju.
Za više informacija obratite se: Ivan Pejić (ipejic@agr.hr)
Posjetite mrežnu stranicu BELIS projekta: http://www.belisproject.eu/