Obrana doktorskog rada :: Ivan Špelić, mag. ing. agr.; mag. oecol. et prot. nat.

Utjecaj višestrukih stresora na staništa i sastav ribljih zajednica u vodotocima savskoga slijeva u Hrvatskoj
24.11.2023., u 12 sati :: Velika vijećnica

Mentor doktorskog rada:

• Prof. dr. sc. Marina Piria

Povjerenstvo za obranu doktorskog rada:

• Prof. dr. sc. Tea Tomljanović, Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet
• Prof. dr. sc. Tomislav Treer, professor emeritus, Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet
• Prof. dr. sc. Predrag Simonović, Biološki fakultet, Univerzitet u Beogradu

Sažetak doktorskog rada:
Sastav ribljih zajednica nekog područja ovisi o raznovrsnim okolišnim značajkama staništa unutar tog područja. Antropogene izmjene okoliša dovode do promjena u vodenim ekosustavima koje imaju utjecaj kako i na bioraznolikost slatkovodnih riba tako i na sastav njihovih zajednica. Iako je Hrvatska jedna od najbogatijih zemalja u Europi što se tiče slatkovodne ihtiofaune, vrlo malo istraživanja se bavi ekologijom riba i raspodjelom ribljih zajednica, a još manje utjecajem čovjeka na promjene u ribljim zajednicama i na njihovu raspodjelu. Cilj ovog rada je bio utvrditi koje su navažnije prirodne i antropogene značajke staništa koje utječu na sastav vrsta slatkovodnih riba unutar tekućica savskog slijeva Hrvatske te kako one utječu na raspodjelu tih vrsta. Dodatno je analizirana pojavnost dvije invazivne vrste riba u istraživanom području.

Istraživanje se provodilo od lipnja 2019. do rujna 2020. godine. Uzorkovanje riba elektroribolovom je provedeno na ukupno 111 lokacija s 84 različita vodotoka za koje nije bilo dovoljno dostupnih podataka o slatkovodnoj ihtiofauni. Istovremeno su se bilježile osnovne fizikalno-kemijske značajke vode te morfološke značajke vodotoka. Ukupno su zabilježene 42 vrsta riba od čega 20 rijetkih vrsta koje su isključene iz daljnje analize. Bioraznolikost je izračunata putem Shannon-Wiener indeksa, povezanost vrsta riba i značajki okoliša je istražena multivarijatnim analizama, a sličnosti zajednica različitih tipova vodotoka su uspoređene klaster analizom, analizom sličnosti (ANOSIM) i analizom postotaka sličnosti (SIMPER). Vjerojatnost pojavnosti invazivnih vrsta riba je modelirana generaliziranim linearnim modelom. Za statističku obradu podataka korišteni su paketi PAST, CANOCO i R.

Istraživanjem je utvrđeno da je za raspodjelu zajednica najvažniji bio uzvodno-nizvodni gradijent, koji obuhvaća nadmorsku visinu vodotoka, sastav supstrata dna vodotoka, dubinu i širinu vodotoka te temperaturu vode. Zajednice riba su se duž tog gradijenta mijenjale iz hladnovodnih reofilnih specijalista do toplovodnih generalista u koje su spadale i strane vrste. Hidromorfološke izmjene vodotoka pod utjecajem čovjeka su na pojedinim vodotocima prekinule takav prirodni kontinuitet promjene zajednica. Klen (Squalius cephalus) i dunavska krkuša (Gobio obtusirostris) su bile najbrojnije vrste u istraživanju i vrste koje su imale najveći utjecaj kod odvajanja zajednica riba različitih tipova staništa. Utvrđeno je da je vjerojatnost pojavnosti invazivne bezribice najveća u bogatim zajednicama sporih vodotoka, a vjerojatnost pojavnosti sunčanice raste s dubinom vodotoka. Rezultati ovog istraživanja doprinose boljem poznavanju raspodjela ribljih zajednica u kontinentalnoj Hrvatskoj s obzirom na prirodne i izmijenjene značajke staništa.

Ključne riječi: slatkovodna staništa, strane vrste, zavičajne vrste, ekologija riba, nadmorska visina, hidromorfološke modifikacije