Otvoren 59. hrvatski i 19. međunarodni simpozij agronoma (SA2024)

Otvoren 59. hrvatski i 19. međunarodni simpozij agronoma (SA2024) u organizaciji Sveučilišta u Zagrebu Agronomskog fakulteta i Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Sveučilišta J.J. Strossmayera iz Osijeka uz brojne suorganizatore i partnere

Otvorenju su nazočili predstavnici ministarstava, institucija, jedinica lokalne samouprave, članovi akademske zajednice, nevladinih udruga i predstavnika struke. Nazočne su pozdravili Marija Vučković, ministrica poljoprivrede, Nikola Dobroslavić, župan Dubrovačko-neretvanska županije, Mato Franković gradonačelnik Dubrovnika, Dragan Kovačević, potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam, Tomislav Josip Mlinarić prorektor za inovacije, transfer tehnologije i suradnju s gospodarstvom Sveučilišta u Zagrebu te Ivica Kisić, dekan Agronomskog fakulteta.

Marijana Petir, izaslanica predsjednika Hrvatskoga sabora i predsjednica Odbora za poljoprivredu u Hrvatskome saboru, otvorila je Simpozij i u obraćanju upozorila kako je potrebno revidirati europske politike kako ne bi ugrozile naše poljoprivrednike. Dodala je kako i dalje ostaje pitanje nelojalne konkurencije i loših trgovinskih sporazuma EU i trećih zemalja iz kojih na naše tržište ulaze proizvodi po niskim cijenama, tretirani sredstvima koja nisu dozvoljena u EU i predstavljaju problem i za poljoprivredne proizvođače i za potrošače. Također je upozorila i na to kako nisu razumni ni pojačani administrativni zahtjevi u odnosu na dobnu i obrazovnu strukturu naših poljoprivrednika, a govoreći o drugim izazovima s kojima se sektor poljoprivrede susreće, rekla je kako sposobnost brze reakcije na krize trebaju biti prepoznate kao opasnost opstanku poljoprivredne proizvodnje. Gospođa Petir najavila ja da će na inicijativu Sveučilišta u Zagrebu Agronomskog fakulteta, Odbor za poljoprivredu održati tematsku sjednicu “Izazovi visokoškolskog obrazovanja za potrebe sektora poljoprivrede, šumarstva i veterinarstva“ i pozvala sudionike Simpozija na aktivno uključivanje u raspravu.

Marija Vučković, ministrica poljoprivrede, pohvalila je organizaciju, naglasila dugu tradiciju Simpozija i između ostalog istaknula da je ovo prilika da stručnjaci razmjene ideje, raspravljaju o sektorskim aktualnostima, temama koje uključuju komasaciju poljoprivrednog zemljišta, kvalitetu hrane, zelene tehnologije i digitalizaciju u poljoprivredi te razvoj ruralnih područja. Istaknula je i kako ove teme obuhvaća Nacionalni plan oporavka i otpornosti te Strateški plan ZPP-a, putem kojeg smo osigurali gotovo 3,8 milijardi eura do 2027. Naglasila je da se Ministarstvo poljoprivrede ne mora baviti samo pitanjem potpora i dodjele zemljišta. Treba doprinositi i očuvanju naših najvrjednijih resursa, pronalaženju načina kako ih koristiti racionalno s mogućnošću stvaranja najveće dodane vrijednosti, kako ih očuvati za sljedeće generacije i kako stvarati jači i otporniji i povezani hrvatski lanac hrane.

Nikola Dobroslavić, župan Dubrovačko-neretvanske županije, naglasio je da je nakon turizma poljoprivreda najvažnija grana u županiji, od proizvodnje mandarina i drugog južnog voća, povrća, vrhunskih vina, maslinovih ulja, iznimne marikulture, pa i pčelarstva. Navodi da je veliki iskorak primjene znanstvenih spoznaja u proizvodnji vidjet će se u formiranju centra za poljoprivredu s pokušalištem za mandarine u Neretvanskoj dolini. Istaknuo je i da uz nekoliko projekata navodnjavanja, u Županiji se radi i na velikom projektu komasacije Konavoskog polja, a jedan od najvećih projekata u provedbi je zaštita Neretvanske doline od zaslanjenja izgradnjom brane na Neretvi i sustava navodnjavanja koji će osigurati slatku vodu u cijeloj Neretvanskoj dolini.

Mato Franković, gradonačelnik Dubrovnika započeo je govor s podsjetnikom da Dubrovnik u 2024. godini obilježava Godinu UNESCO-ove svjetske baštine sjećajući se 45. obljetnice upisa povijesne jezgre na UNESCO-ov popis svjetske baštine. Naglasio je da se na ovom Simpoziju velika pažnja posvećuje održivosti i otpornosti, a u skladu s time, Grad Dubrovnik radi na postizanju pune održivosti turizma kao svoje najvažnije gospodarske grane. Osvrnuo se i na najveće izazove suvremenog Dubrovnika, među kojima su prostorna ograničenost i osiguranje uvjeta za priuštivo stanovanje mladih obitelji na čemu se kontinuirano i sustavno radi.

Dragan Kovačević, potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam, naglasio  je kako su zadnjih godina inputi u poljoprivredi drastično poskupjeli, a realni dohodak od poljoprivrede kontinuirano pada. Zelene EU politike uvjetovale su smanjenje poljoprivredne proizvodnje, posebice stočarske, a sve rigorozniji standardi zahtijevaju dodatne investicije. Istaknuo je da je potrebno još snažnije ulaganje u istraživanje i razvoj koje će u budućnosti biti sve više temelj i za produktivnost i za konkurentnost, ali i da tvrtke Belje, PIK Vinkovci i Vupik trebaju ostati u hrvatskim rukama. Navodi da su to tvrtke koje obrađuju više od 30 tisuća hektara zemlje i imaju veliki udio u stočarskoj proizvodnji, a dodanu vrijednost im daje istraživanje i razvoj naših istraživača.

Tomislav Josip Mlinarić prorektor za inovacije, transfer tehnologije i suradnju s gospodarstvom Sveučilišta u Zagrebu, ističe da je jedna od najvažnijih značajki rektora Sveučilišta z Zagrebu, prof. dr. sc. Stjepana Lakušića, suradnja s gospodarstvom kako bi se omogućio učinkovit transfer tehnologije temeljen na istraživanju i inovacijama. Navodi da su u današnje vrijeme izazova, znanost i gospodarstvo jedini koju mogu pružiti održive platforme za daljnji ekonomski i civilizacijski razvoj, a područja vezana uz hranu su od strateške važnosti. Dodao je da je njegova uloga razviti cijeli raspon visokoobrazovnih i znanstveno-istraživačkih sustava i započeti novi ciklus suradnje s gospodarstvenim sektorom temeljen na novim tehnologijama i pametnim rješenjima. Naglašava da je ovaj Simpozij dokaz aktivnog djelovanja Sveučilišta u Zagrebu u tom smjeru te da Sveučilište u Zagrebu podržava Agronomski fakultet i gospodarske subjekte koji će sudjelovati u transferu tehnologija.

U ime organizatora skupu se obratio prof. dr. sc. Ivica Kisić, dekan Agronomskog fakulteta koji je istaknuo da je uloga obrazovnih i znanstvenih institucija u današnjem vremenu ključna. Ne samo za obrazovanje, već i za iskorake u praksi i znanosti. Sudionici ovog Simpozija trebali bi biti predvodnici novih znanja i rješenja za poljoprivredu, a transformacija europske poljoprivrede već je započela. Europski zeleni plan kroz nekoliko stupova podupire zaštitu okoliša, što nedvojbeno podupire učinkovito korištenje resursa. Mi, agronomi, posebno znamo važnost riječi – učinkovito korištenje resursa. Pod izrazom "zaštitite tlo i vodu kako biste osigurali hranu za čovječanstvo", mislimo na učinkovito korištenje resursa što će se postići transformacijom gospodarskih i društvenih aktivnosti prema kružnom gospodarstvu i zelenom društvu.

Fotogalerija