Obrana doktorskog rada :: Marija Galić, mag. ing. agr.  

Dinamika disanja tla u vegetaciji ratarskih kultura (Soil respiration dynamics in arable crops vegetation)
3.5.2024. :: 10:00 sati :: Velika vijećnica

Mentor doktorskog rada:

• prof. dr. sc. Željka Zgorelec, Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet

Povjerenstvo za obranu doktorskog rada:

• izv. prof. dr. sc. Darija Bilandžija, Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet
• prof. dr. sc. Mihaela Blažinkov, Sveučilište u Slavonskom Brodu
• izv. prof. dr. sc. Gordana Pehnec, Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada

Sažetak doktorskog rada:
Tijekom posljednjih nekoliko desetljeća, rastom globalne populacije raste i životni standard, a time i kumulativna razina emisije stakleničkih plinova. Upravo sve veće emisije stakleničkih plinova uzrokovane ljudskim aktivnostima, kao posljedica njihovog ispuštanja iz nekih od sektora, kao što su energetika, industrija i poljoprivreda, dovode do njihove akumulacije u atmosferi, što rezultira promjenama u atmosferi, kopnu i oceanima. Od mnogih stakleničkih plinova, ugljikov dioksid (CO2) predstavlja jedan od najvažnijih spojeva koji utječu na procese globalnog zagrijavanja te se smatra pokretačem globalnih klimatskih promjena. Kruženje ugljika u prirodi nezamislivo je bez tla kao bitne sastavnice okoliša, što potvrđuje da su tlo i klima oduvijek bili usko povezani. Stoga je bitno naglasiti kako je jedan od glavnih čimbenika u borbi protiv klimatskih promjena upravo tlo. S dvostruko većim sadržajem ugljika od atmosfere, ono značajno pridonosi bilanci ugljika. Upravo iz tog razloga, važno je pravilno upravljati tlom, usporavajući tempo klimatskih promjena kroz prakse poput smanjene obrade, pravilne gnojidbe te optimiziranog plodoreda u poljoprivredi. Cilj ove disertacije bio je terenskim mjerenjima utvrditi ovisnost C-CO2 emisije tla o tipu gnojidbe (I.-kontrola; II.- N250 + P + K + 40 t/ha organskog krutog stajskog miješanog gnoja; III.-N300 + P + K; IV.-crni ugar - obrada bez sjetve) u tri vegetacijske godine (2016., 2017. i 2018.) za tri vrste usjeva (ozima pšenica, kukuruz i soja), te provesti bilanciranje odnosno utvrditi prilive i odlive ugljika iz tla na svim istraživanim tretmanima i utvrditi ovisnost o emisiji C-CO2 iz tla. U vegetaciji ozime pšenice, prosječna godišnja emisija C-CO2 iz tla iznosila je 17,96 kg ha-1 dan-1, u vegetaciji kukuruza 11,19 kg ha-1 dan-1, te u vegetaciji soje 13,17 kg ha-1 dan-1. Iz dobivenih rezultata, može se vidjeti kako se prosječna godišnja emisija C-CO2 smanjivala redom ozima pšenica > soja > kukuruz. U sve tri godine istraživanja, prosječne mjesečne emisije C-CO2 iz tla bile su znatno više u razdoblju kada je vegetacijski pokrov bio prisutan u odnosu na razdoblje bez njegove prisutnosti. Također, najniže prosječne godišnje vrijednosti emisije C-CO2 zabilježene su na tretmanu s crnim ugarom tijekom sve tri godine istraživanja. Primijenjena mineralna gnojidba pokazala je najveći prosječni kumulativni godišnji gubitak emisijom u atmosferu (19,6 t C ha-1), dok je tretman s primijenjenom organskom gnojidbom pokazao najveću srednju vrijednost sadržaja ugljika u tlu (64,7 t C ha-1). S obzirom na dobivene rezultate, bitno je još jednom naglasiti važnost usvajanja održivih poljoprivrednih praksi kojima će se podići razine ugljika u tlu te smanjiti gubitci kroz emisije CO2 u atmosferu.

Ključne riječi: C-CO2 fluks, organska gnojidba, mineralna gnojidba, sadržaj ugljika u tlu, bilanca ugljika, temperatura tla, vlaga tla, prinos