Obrana doktorskog rada :: Mato Čačić, dipl. ing. agronomije - stočarstvo

Utjecaj upravljanja pasminskom strukturom na dohodovnost mliječnih govedarskih farmi  (The effect of breed management on dairy cattle farm profitability)

4.7.2024. u 11:00 sati, Velika vijećnica Agronomskog fakulteta

Mentori doktorskog rada:

•     prof. dr. sc. Zoran Grgić, Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet
•     prof. dr. sc. Ante Ivanković, Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet

Povjerenstvo za obranu doktorskog rada:

•     izv. prof. dr. sc. Branka Šakić Bobić, Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet
•     izv. prof. dr. sc. Miljenko Konjačić, Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet
•     prof. dr. sc. Stane Kavčič, Univerza v Ljubljani Biotehniška fakulteta
•     izv. prof. dr. sc. Josip Juračak, Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet
•     izv. prof. dr. sc. Vesna Očić, Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet

Sažetak doktorskog rada:
Pronalaženje modela za poboljšanje proizvodnje je kontinuiran proces u cilju osiguravanja stabilne i dugoročne proizvodnje mlijeka. Povećanje proizvodnje mlijeka po kravi rezultira potrebom za manjim brojem krava, što za posljedicu ima deficit teladi za tov. Telad mliječnih pasmina koja neće biti korištena u remontu stada osim kao tovna telad nema značajnu ekonomsku vrijednost. Posljednjih desetljeća povećava se interes o tehnologiji križanja mliječnih krava s bikovima mesnih pasmina u cilju osiguravanja teladi s poželjnijim tovnim svojstvima i ujedno i veće prodajne cijene.
Od 1717 upravitelja mliječnih farmi utvrđeno je da je samo 22,89% upravitelja dovoljno upoznato s tehnologijom križanja mliječnih krava i bikova mesnih pasmina te je potvrđena hipoteza o nepoznavanju tehnologije kod strane upravitelja mliječni farmi. Zbog nepoznavanja ili raspolaganja pogrešnim informacijama, samo 9,4% upravitelja je izjavilo spremnost na primjenu programa križanja. Tehnologiju križanja je primijenilo 15,8% upravitelja od kojih 44,5% smatra da križanje može doprinijeti profitabilnosti mliječne farme. Iz rezultata istraživanja se zaključuje da postoji velika potreba za edukacijom upravitelja mliječnih farmi iz područja tehnologije križanja.
Mogućnost primjene tehnologije križanja istražena je stopom remonta s hipotezom da je moguće križati do 30% holštajn krava u stadu. Hipoteza nije potvrđena zbog utvrđene visoke stope remonta (44,64%) i slabe plodnosti (67,4% - 69,6%) te udjela ženske teladi zadržane u uzgoju u odnosu na broj oteljenih krava (45,1% - 46%). Križanje do 30% krava u stadu holštajn farmi je moguće samo uz primjenu oplodnje krava seksiranim holštajn sjemenom u svrhu osiguravanja dostatnog ženskog remontnog pomlatka. Ekonomska opravdanost primjene tehnologije križanja na 30% matičnog stada krava holštajn farmi potvrđena je analizama ekonomskih pokazatelja poslovanja farmi dobivenih anketom u 44 holštajn farme. Ekonomski pokazatelji su potvrdili pozitivan doprinos primjene križanja uspješnijem poslovanju holštajn farmi, s time da je doprinos bio značajniji u farmama s manjim brojem krava i nižom proizvodnjom mlijeka po kravi.   
Utjecaj pasminske strukture i veličine mliječnih stada na laktacijski prihod analiziran je pomoću 386.916 standardnih laktacija (305 dana) farmi koje uzgajaju samo holštajn, samo simentalsku i koje uzgajaju ove dvije pasmine (dvopasminske farme). Holštajn krave u holštajn farmama imale su veću proizvodnju mlijeka (936,2 kg), mliječne masti i proteina u odnosu na holštajn krave u dvopasminskim farmama, te posljedično i veći prosječni laktacijski prihod od 1.772,75 HRK. Simentalske krave u simentalskim farmama proizvode manju količinu mlijeka (473,7 kg), mliječne masti i proteina u odnosu na simentalske krave u dvopasminskim farmama i posljedično simentalke u dvopasminskim farmama ostvaruju veći prosječni laktacijski prihod od 1.055,31 HRK. Rezultati istraživanja ukazuju da holštajn krave imaju bolja, a simentalske lošija svojstva mliječnosti u jednopasminskim farmama, te posljedično holštajn krave ostvaruju veći, a simentalske manji laktacijski prihod u jednopasminskim stadima. Veličina farme ima veliki utjecaj na svojstva mliječnosti, vjerojatno jer se proizvodnja mlijeka na farmama s većim brojem krava provodi na višoj razini tehnologije i menadžmenta, stoga krave na većim farmama imaju poželjnija svojstava mliječnosti. Hipoteza da pasminska struktura i veličina stada farmi utječe na svojstva mliječnosti i laktacijski prihod mliječnih krava je potvrđena.
Istražen je i utjecaj spola teleta na svojstva mliječnosti holštajn i simentalskih krava. Analiza je pokazala da su krave koje su otelile žensku telad u prvoj laktaciji imale veću mliječnost (p<0,0001), ali nešto manji udio mliječne masti i proteina (p<0,01). Utvrđen je i pozitivan utjecaj ženskog teleta na mliječnost u drugoj laktaciji (p<0,0001). Potvrđena je hipoteza da je upravljanjem spolom teladi moguće povećati proizvodnju mlijeka i laktacijski prihod mliječnih krava. Krave obje istražene pasmine koje su u prvoj bređosti otelile žensku telad su imala bolja svojstva mliječnosti i posljedično veći laktacijski prihod.

Ključne riječi: mliječne farme, križanja, pasminska struktura, veličina stada, utjecaj spola teleta proizvodnja mlijeka, laktacijski prihod