Obrana doktorskog rada :: Luka Brezinščak, mag. ing. agr.
Utjecaj obrade tla i primjene malča na fizikalna svojstva fluvisola i prinose ratarskih kultura
16.10.2024. :: 10:00 sati :: Javna obrana održat će se u Velikoj vijećnici i putem aplikacije Teams
ID sastanka: 376 077 300 801
Pristupna šifra: apYR9v
Mentor:
- izv. prof. dr. sc. Igor Bogunović, Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet
Povjerenstvo za obranu doktorskog rada:
- prof. dr. sc. Ivica Kisić, Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet
- izv. prof. dr. sc. Vilim Filipović, Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet
- izv. prof. dr. sc. Boris Đurđević, Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku Fakultet agrobiotehničkih znanosti
Sažetak:
Poznato je da neke prakse obrade tla negativno djeluju na sadržaj organske tvari, strukturu tla i zbijenost. Konzervacijski sustavi obrade tla predstavljaju pozitivnu alternativu za očuvanje strukture, konzervaciju tla i vode. Nastoji se pronaći optimalna agrotehnička praksa kojom će se ublažiti negativni utjecaj klimatskih promjena na poljoprivrednu proizvodnju i degradaciju tla. Cilj istraživanja je u agroekološkom području testirati utjecaj sustava obrade tla na određena svojstva fluvisola (volumnu gustoću tla, mehanički otpor tla, trenutačnu vlažnost tla, kapacitet tla za vodu, stabilnost strukturnih agregata, sadržaj organske tvari) i prinos kultura u trogodišnjem razdoblju. Pokusno polje postavljeno je na Pokušalištu Šašinovec (Sveučilišta u Zagrebu Agronomski fakultet) u split-plot raspored s trima ponavljanjima za svaki sustav obrade (CT - oranje lemešnim plugom (18 – 20 cm) u jesen (A) + tanjuranje u proljeće; MT - obrada tla kombiniranim oruđem (kultivator+tanjurača+valjak) (10 – 15 cm) u proljeće; RT - podrivanje (35 – 40 cm) u jesen (A) i primjena kombiniranog oruđa (10 – 15 cm) u proljeće) u razdoblju od 2019. do 2021. godine. Svaki blok (100 m x 10 m) predstavlja različit sustav obrade te je razdvojen na dio s malčem (slamom) ili bez malča koji čini podfaktor (50 m x 10 m) pokusa. Uzorkovanje je provedeno na Pokušalištu Šašinovec u proljeće poslije sjetve i u jesen poslije žetve svake istraživane godine. Ukupno je kroz trogodišnji period uzeto 648 uzoraka tla koji su analizirani u ovlaštenom laboratoriju te 216 terenskih mjerenja uzorkovano penetrometrom. Prema dobivenim rezultatima, korištenje malča i reducirane obrade (MT i RT) smanjuje volumnu gustoću tla, pri čemu je pod RT varirao ovisno o vremenu uzorkovanja dok je pod MT nakon primjene u drugoj godini istraživanja pozitivan efekt zabilježio kontinurano do kraja istraživanja. Utvrđeni su mehanički otpori ispod ograničavajućih vrijednosti za razvoj korijena prilikom svih mjerenja te je kontinuirana primjena vertikalne obrade s malčem ključna za smanjenje zbijenosti tla. Plitka obrada (MT) malčem povećala je kapacitet zadržavanja vode u tlu i trenutačnu vlažnost tla tijekom višegodišnjeg istraživanja. Prethodno navedena obrada nakon tri godine ostvarila je povećanje stabilnosti strukturnih agregata. Sadržaj organske tvari se povećavao najviše nakon tri godine primjene MT-a. Prinosi su varirali tijekom tri godine istraživanja. Soja nije pokazala značajne razlike dok je kukuruz imao najbolje rezultate s dubokom podrivanjem tla u drugoj godini. Treća godina je pokazala da je jara pšenica s primjenom slame imala značajno veće prinose. Kombinacija analize fizikalnih svojstava tla s praćenjem prinosa ratarskih kultura omogućuje bolje razumijevanje utjecaja obrade tla i primjene malča na održavanje plodnosti tla i poljoprivrednu proizvodnju. Zabilježeni su pozitivni utjecaji plitke obrade sa zadržavanjem malča, nasuprot konvencionalnom okretanju tla gdje niti zadržavanje malča ne pridnosi smanjenju degradacije fizikalnih svojstva. Ujednačeni prinosi na testiranim sustavima ukazuju na prednosti napuštanja tradicionalnih sustava obrade tla i lakši prelazak na konzervacijske sustave. U budućnosti je potrebno nastaviti istraživanje u drugim agroekološkim uvjetima te ukazivati na nedostatke i degradaciju tla konvencionalnim sustavom obrade tla.