Znanstvena i stručna djelatnost
zavod za mehanizaciju i autonomne sustave u poljoprivredi

Od samog osnutka Zavoda do danas se, uz nastavnu djelatnost, velika pozornost posvećuje znanstveno-istraživačkom radu i suradnji s gospodarstvom. Zahvaljujući naporima svog utemeljitelja i prvog predstojnika prof.ing. Raimonda Fantonija, Zavod 1922. godine stječe pravo ispitivanja strojeva i oruđa i već iduće godine počinje s ispitivanjima prvo na fakultetskom dobru u Maksimiru, a kasnije i diljem Hrvatske. Uz ispitivanja strojeva, profesor Fantoni sudjeluje u izgradnji niza značajnih infrastrukturnih objekata i postrojenja diljem Hrvatske. Nakon II svjetskog rata Zavod za mehanizaciju poljoprivrede ima značajnu ulogu u obnovi poljoprivrede, vršeći ispitivanja i utvrđujući mogućnosti primjene poljoprivrednih strojeva i oruđa u različitim područjima Hrvatske i donoseći smjernice za pravilnu primjenu kompleksne mehanizacije u različitim granama poljoprivredne proizvodnje. U to vrijeme Zavod koordinira potrebe velikih poljoprivrednih subjekata za strojevima i oruđima i pomaže razvoju domaće industrije poljoprivrednih strojeva. Stručnjaci Zavoda zaslužni su za mnoga tehnička rješenja koja su donijela poboljšanja u radu poljoprivrednih strojeva, a time i većoj profitabilnosti poljoprivredne proizvodnje. Nekoliko mlađih djelatnika Zavoda je tih godina bili na specijalizaciji u razvijenim zapadnim zemljama i donijeli nove spoznaje iz područja mehanizacije poljoprivrede.

Zavod za mehanizaciju poljoprivrede 1960. godine postaje ovlaštena institucija za ispitivanje traktora po O.E.C.D. standardu, a te iste godine izdaje i prvi atest o ispitivanju traktora po tom standardu. Zahvaljujući profesoru Ivanu Piriji sredinom šezdesetih godina u Zavodu se počinje primjenjivati tenzometrijska tehnika i elektronika u ispitivanju traktora i ostalih poljoprivrednih strojeva. Nakon toga se počela nabavljati najsuvremenija oprema i osoblje Zavoda osposobljavati za najkompliciranija mjerenja te se Zavod afirmirao kao jedna od vodećih institucija iz područja mehanizacije poljoprivrede u ovom dijelu Europe. O obimu provedenih ispitivanja poljoprivrednih strojeva svjedoči preko 1500 izvještaja i studija koji su pohranjeni u zavodskoj knjižnici. Početkom sedamdesetih godina Zavod počinje s višegodišnjim istraživanja primjene različitih sustava obrade tla u ratarskoj proizvodnji koja se provode sve do današnjih dana s ciljem pronalaženja energetski, ekonomski i ekološki najprihvatljivijih sustava obrade tla za pojedine ratarske kulture. Svih tih godina djelatnici Zavoda surađuju s djelatnicima drugih zavoda i fakulteta provodeći zajednička istraživanja na osnovu kojih se objavljuju zajednički radovi u domaćim i stranim znanstvenim časopisima. Nestajanjem velikih društvenih kombinata i većine domaćih tvornica poljoprivrednih strojeva devedesetih godina dolazi do zastoja u ispitivanjima poljoprivrednih strojeva, te djelatnici Zavoda pronalaze nova područja istraživanja. Jedno od tih područja je i istraživanje ekološki prihvatljivih metoda zaštite bilja.

U novije vrijeme u Zavodu se provode istraživanja mogućnosti iskorištavanja biljnih ostataka u ratarskoj, voćarskoj i vinogradarskoj proizvodnji kao energenata, kao i novih energetskih kultura. Zavod i danas primjenjuje najsuvremenije metode pri ispitivanju poljoprivrednih strojeva te je nedavno nabavljeno najnovije mjerno pojačalo vodeće svjetske tvrtke na tom području koje omogućuje precizna ispitivanja na različitim područjima poljoprivredne tehnike. S obzirom da novi traktori i drugi samokretni poljoprivredni strojevi moraju zadovoljiti sve strože norme vezane za emisiju ispušnih plinova, nabavljen je analizator ispušnih plinova dizel motora koji je trenutno najmoderniji takav uređaj u Republici Hrvatskoj, te se provode ispitivanja emisije ispušnih plinova kod različitih izvedbi i kategorija traktora.

U sklopu znanstvene aktivnosti zavod već 47 godina organizira međunarodni znanstveni simpozij ”Aktualni zadaci mehanizacije poljoprivrede” koji se zadnjih dvadeset godina održava pod pokroviteljstvom svjetske (International Commission of Agricultural and Biosystems Engineering), europske (European Society of Agricultural Engineers) i azijske (Asian Association for Agricultural Engineering) udruge za poljoprivrednu tehniku, a posljednje dvije godine i pod pokroviteljstvom CASEE, organizirane mreže sveučilišta centralne i jugoistočne Europe čiji je član i Sveučilište u Zagrebu. Radovi sa simpozija se objavljuju u zborniku radova koji je indeksiran u najpriznatijim svjetskim bazama za tu vrstu radova (Thomson Reuters: Conference Proceedings Citation Index and ISTP, CAB International - Agricultural Engineering Abstracts).

Glavna stručna aktivnost Zavoda od 2002. godine je izdavanje potvrda o sukladnosti i tehničkih specifikacija traktora u sklopu postupka homologacije traktora koji provodi Centar za vozila Hrvatske, a trebaju ga proći svi traktori prije prve registracije u Republici Hrvatskoj.

Istaknuta dostignuća Zavoda

1922. godine Zavod stječe pravo ispitivanja strojeva i obavlja prva ispitivanja poljoprivrednih strojeva na ovim područjima.

1958. organizira prvi poslijediplomski studij na Poljoprivrednom fakultetu u Zagrebu koji je ujedno bio i prvi poslijediplomski studij iz mehanizacije poljoprivrede u ovom dijelu Europe.

1960. Zavod postaje ovlaštena institucija za ispitivanje traktora po O.E.C.D. standardu, a te iste godine izdaje i prvi atest o ispitivanju traktora po tom standardu.

U Zavodu je izrađeno preko dvije tisuće izvještaja, studija i elaborata iz područja mehanizacije poljoprivrede, a djelatnici Zavoda su objavili desetke knjiga, udžbenika i skripti za studente.

Već 47 godina Zavod organizira međunarodni znanstveni simpozij ”Aktualni zadaci mehanizacije poljoprivrede” koji se održava pod pokroviteljstvom svjetske, europske i azijske udruge za poljoprivrednu tehniku, a radovi sa simpozija se objavljuju u zborniku radova koji je indeksiran u najpriznatijim svjetskim bazama.

Značajniji znanstveni radovi djelatnika Zavoda

(u proteklih 10-ak godina, samo za aktivne djelatnike)

Bilandžija N., Krička T., Matin A., Leto J., Grubor M. (2018). Effect of harvest season on the fuel properties of Sida hermaphrodita (L.) rusby biomass as solid biofuel. Energies, Vol. 11, Issue 12.

Bilandžija N., Voća N., Jelčić B., Jurišić V., Matin A., Grubor M., Krička T. (2018). Evaluation of Croatian agricultural solid biomass energy potential. Renewable and Sustainable Energy Reviews, Vol 93, 225–230 Q1.

Bilandžija, N., Voća, N., Leto, J., Jurišić, V., Grubor, M., Matin, A., Geršić, A., Krička T. (2018). Yield and biomass composition of Miscanthus x giganteus in the mountain area of Croatia. Transactions of FAMENA, Vol.42 No. SI-1: 51-60.

Kovačev, I., Bilandžija, N., Čopec, K., Filipović, D. (2018). Impact of soil tillage reduction on cultivation productivity of wheat, barley and soybean. Scientific Papers-Series A-Agronomy, Vol. 61, Issue 1, 291-295.

Bilandžija N., Jurišić V., Voća N., Leto J., Matin A., Sito S., Krička T. (2017). Combustion properties of Miscanthus x giganteus biomass – Optimization of harvest time. Journal of the Energy Institute 90: 528–533.

Bilandžija, N., Jurišić, V., Voća, N., Leto, J., Matin, A., Grubor, M., Krička, T. (2017). Energy valorization of Miscanthus x giganteus biomass: A case study in Croatia. Journal of processing and energy in agriculture, 21, 1; 32-36.

Bilandžija N., Fabijanić G., Sito S., Kiš D. (2017). Effect of drill speed and feed mechanisms on in-row seed spacing accuracy of red beet. Tehnical Gazette 24: 963–966.

Filipović D., Kovačev I., Čopec K., Fabijanić G., Košutić S., Husnjak S. (2016). Effects of tractor bias-ply tyre inflation pressure on stress distribution in silty loam soil. Soil and Water Research 11: 190-195.

Sito, S., Bilandžija, N., Očić, V., Karoglan, M., Brkić, R., Škvorc, M. (2016). Eksplatatacijske značajke različitih kombajna za berbu grožđa. Agronomski glasnik, 78, 1; 41-50.

Bilandžija, N., Voća, N., Jurišić, V., Leto, J., Matin, A., Grubor, M., Krička, T. (2016). Theoretical Estimation of Biomethane Production from Miscanthus × giganteus in Croatia. Agriculturae Conspectus Scientificus, 81, 4; 225-230.

Sito, S., Džaja, V., Šket, B., Bilandžija, N., Hrvojčec, H., Ivandija, M. (2015). Utrošak energije i učinak strojeva u njezi trajnih nasada. Glasnik zaštite bilja, 38, 6; 60-66.

Sito, S., Kovačić, F., Krznarić, K., Šket, B., Šimunović, V., Grubor, M., Koren, M., Šket, M. (2015). Primjena bespilotnih sustava u zaštiti trajnih nasada. Glasnik zaštite bilja, 38, 4; 39-50.

Čopec K., Filipović D., Husnjak S., Kovačev I., Košutić, S. (2015). Effects of tillage systems on soil water content and yield in maize and winter wheat production. Plant, Soil and Environment 61: 213-219.

Filipović, D., Husnjak, S., Košutić, S., Gospodarić, Z., Kovačev, I., Čopec, K. (2011). Impact of the repeated tractor passes on some physical properties of silty loam soil. Poljoprivreda, 17, 2; 43-48.

Kovačev, I., Košutić, S., Filipović, D., Pospišil, M., Gospodarić, Z. (2010). Maize and sunflower production in Posavina, Croatia influenced by different soil tillage systems. Lucrari Stiintifice, Serie Agronomie, 53, 1; 26-31.

Filipović, D., Košutić, S., Gospodarić, Z., Pliestić, S., Grbavac, V. (2008). Constructional characteristics of the agricultural tractors at the beginning of the 21st century.  Strojarstvo, 50, 5; 277-285.

Kovačev, I., Košutić, S., Jejčič, V., Čopec, K., Gospodarić, Z., Pliestić, S. (2008). Impact of Electronic-Hydraulic Hitch Control on Rational Exploitation of Tractor in Ploughing. Strojarstvo, 50, 5; 287-294.