Obrana doktorskog rada :: Vedran Klišanić, dipl. ing. agr.

Fenotipske i genetske odlike vanjštine i plodnosti banijske šare svinje
22.11.2024. :: 11:00 sati :: Javna obrana održat će se u Velikoj vijećnici Agronomskog fakulteta

Mentor:

• prof. dr. sc. Krešimir Salajpal, Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet

Povjerenstvo za obranu doktorskog rada:

• prof. dr. sc. Zoran Luković, Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet
• prof. dr. sc. Danijel Karolyi, Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet
• izv. prof. dr. sc. Sven Menčik, Veterinarski fakultet sveučilišta u Zagrebu

Sažetak:
Banijska šara (BŠ) izvorna je pasmina svinja uvrštena na popis izvornih i zaštićenih pasmina i sojeva 2018. od kada se nalazi u programu konzervacije. Navedeno, kao i činjenica da se radi o relativno maloj populaciji, poznavanje njenih fenotipskih i genetskih karakteristika neophodno je za provedbu programa konzervacije, kao i provođenje ciljanih sparivanja kako bi se zadržala pasminska obilježja i genetska raznolikost unutar populacije. Veličina legla jedno je od najvažnijih proizvodnih svojstava u svinjogojskoj proizvodnji, a identifikacija kandidat gena za veličinu legla doprinosi povećanju reproduktivne učinkovitosti. Cilj je ovog istraživanja utvrditi morfometrijske karakteristike i obilježja vanjštine, reproduktivne pokazatelje i polimorfizam ESR1-Pvull i RBP4-Mspl gena te njihov utjecaj na svojstvo veličine legla kao i genetsku raznolikost i strukturu populacije BŠ svinje. Analizom morfometrijskih svojstava i obilježja vanjštine 50 odraslih reproduktivno aktivnih jedinki utvrđeno je da BŠ spada u pasmine svinja srednje velikog tjelesnog okvira s visinom do grebena između 72 i 77 cm i tjelesnom masom oko 160 kg. Pasminu karakterizira prekrivenost tijela s pretežito sivobijelom bojom dlake i nepravilnim crnim šarama koje zauzimaju više od 50 % površine tijela te djelomična pigmentiranost sluznica i papaka. Analizom ukupno 184 legla BŠ svinje utvrđena je prosječna veličina legla od 8,5 ukupnooprasene (UO), odnosno 7,5 živooprasene (ŽO) prasadi što je za 2,0 praseta više u odnosu na crnu slavonsku svinju i 3,1 praseta više u odnosu na turopoljsku svinju. Na 25 krmača BŠ svinje provedena je genotipizacija ESR1 i RBP4 gena. Frekvencija genotipova za oba istraživana marker gena (ESR1 i RBP4) u populaciji BŠ svinje ne pokazuju značajno odstupanje od Hardy-Weibergove ravnoteže. Za ESR1 gen karakterističan je visoki udio alela A (0,78), odnosno visoki udio homozigotnih jedinki AA genotipa (0,60). Kod RBP4 gena prevladava prisutnost alela B (0,60) te jedinke BB genotipa (0,44). Polimorfizam ESR1 gena nije imao značajan utjecaj na pokazatelje plodnosti kod BŠ dok je taj utjecaj prisutan kod prvopraskinja u odnosu na RBP4 gen. Svinje BŠ pokazuju veliku genetsku raznolikost unutar populacije mjerenu pomoću pokazatelja opažene (Ho) i očekivane (He) heterozigotnosti (0,6349 i 0,6566), broja alela po lokusu (NA; 7,1875), sadržaja polimorfnih informacija (PIC; 0,6123) i Fis - koeficijenta inbridinga (0,03317), te genetski se razlikuju  od sličnih i geografski bliskih populacija svinja uključujući i one s kojima dijele zajedničke pretke (crna slavonska svinja) ili koje su imale utjecaja na njeno stvaranje (turopoljska svinja).