Obrana doktorskog rada: Danijel Mulc, dipl. ing. agr.

Utjecaj dobi jarica pri prvom pripustu na mliječnost i reprodukcijske odlike

9. siječnja 2025. u 11:00 sati: Velika vijećnica, VI. paviljon Sveučilišta u Zagrebu Agronomskog fakulteta

Mentori doktorskog rada:

• prof. dr. sc. Boro Mioč, Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet
• izv. prof. dr. sc. Ante Kasap, Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet

Povjerenstvo za obranu doktorskog rada:

• izv. prof. dr. sc. Zvonimir Prpić, Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet
• prof. dr. sc. Zvonko Antunović, Sveučilište J.J. Strossmayera u Osijeku, Fakultet agrobiotehničkih znanosti
• doc. dr. sc. Valentino Držaić, Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet

Sažetak:
Utjecaj dobi prvog pripusta na proizvodne pokazatelje je nedovoljno istražen kod koza, a rezultati dosadašnjih istraživanja koji se dotiču ove problematike, nisu dovoljno informativni i dostatni za donošenje zaključaka. Kako bi se dobio što objektivniji odgovor na pitanje „kako dob prvog pripusta utječe na cjeloživotnu proizvodnju mlijeka i jaradi u intenzivnim sustavima proizvodnje mlijeka?“, cilj ovog istraživanja bio je utvrditi u kojoj mjeri dob prvog pripusta utječe na 1) duljinu laktacije (period mužnje); 2) količinu proizvedenog mlijeka, mliječne masti, bjelančevina i laktoze; 3) udio mliječne masti, bjelančevina i laktoze; 4) broj somatskih stanica u mlijeku, 5) broj jaradi u leglu, 6) porodnu masu jaradi i 7) ukupnu masu legla. Pritom su, ovisno o svojstvu, korišteni svi dostupni izvori fenotipske varijabilnosti pomoću odgovarajućih statističkih modela. Istraživanje je provedeno na populaciji uzgojno valjanih koza pasmine alpina (n=12 769) koristeći ukupno 41 645 zapisa za svako analizirano svojstvo. Proizvodnost koza je provođena u skladu sa uputama ICAR – a. Analiza cjeloživotne proizvodnje povedena je na ukupno 9 857 koza i isto toliko fenotipskih zapisa za svako svojstvo (razlika u broju koza u ta dva dijela istraživanja proizlazi iz nepoznatog datuma izlučivanja nekih koza iz proizvodnje, a i činjenice da neke koze u trenutku provedbe istraživanja još nisu bile izlučene). U razdoblju od 235 dana mužnje, koze su prosječno  dnevno proizvele 2,5 kg mlijeka sa 3,4 % mliječne masti, 3 % bjelančevina, 4,2 % laktoze i 558 tisuća somatskih stanica (u mL mlijeka). Prosječna veličina legla je bila 1,26 jaradi, individualna porodna masa 3,22 kg, a masa legla 4,12 kg. Prosječni životni vijek koza bio je 70 mjeseci i pritom su prosječno proizvele 1925 kg mlijeka, 64 kg mliječne masti, 58 kg bjelančevina, 81 kg laktoze i 4 jaradi. Dob prvog pripusta u istraživanoj populaciji bila je u rasponu od 5 do 25 mjeseci (prosjek 9). Regresijom fenotipskih podataka na dob prvog pripusta ANCOVA statističkim modelom s ponovljenim mjerenjima utvrđen je smjer i intenzitet utjecaja dobi prvog pripusta na 1) duljinu laktacije, 2) količinu proizvedenog mlijeka, mliječne masti, bjelančevina i laktoze u laktaciji, 3) udio (%) mliječne masti, bjelančevina i laktoze u mlijeku, 4) broj somatskih stanica, 5) veličinu legla, 6) porodnu masu i 7) ukupnu masu legla. Uz manje komparativne razlike, može se zaključiti da je dob prvog pripusta u prvih nekoliko laktacija/jarenja imala pozitivan, a u poznim laktacijama negativan utjecaj na većinu istraživanih svojstava. Izuzetak su bili: udjeli mliječne masti, bjelančevina i laktoze u mlijeku, kod kojih je u pravilu utvrđen obrnuti slijed promjena; te broj somatskih stanica, kod kojih je dob prvog pripusta kroz sve laktacije pozitivno korelirala sa brojem somatskih stanica. Valja napomenuti da su različite skupine svojstava analizirane na jednoj te istoj populaciji, što znatno doprinosi kreiranju potpunije slike kako se istraživani utjecaj odražava na reprodukcijsku i proizvodnu učinkovitost koza. Regresirajući cjeloživotnu proizvodnju pokazatelja mliječnosti i reprodukcije na dob prvog pripusta u okviru ANCOVA analize, procijenjeno je da se prolongiranjem prvog pripusta za godinu dana očekuje skoro jedna laktacija manje (0,72 laktacije), a posljedično tome i gubitci od 0,84 jareta, 336,48 kg mlijeka, 10,92 kg mliječne masti, 10,08 kg  bjelančevina, te 14,04 kg laktoze. Rezultati regresijskih analiza po rednom broju laktacije (jarenja) uz rezultate koji se odnose na cjeloživotnu proizvodnju (kumulativ individualnih laktacija), zajednički pridonose potpunijem shvaćanju promjena u proizvodnji koje su uvjetovane različitom dobi prvog pripusta (osjemenjivanja). Procijenjeni parametri provedenih regresijskih analiza upućuju na zaključak koji je donekle suprotan dosadašnjim prevalentnim stavovima struke i uzgajivača, utemeljenim na negativnim učincima ranijeg pripusta na proizvodnju u ranijoj životnoj dobi. Naime, predmetno istraživanje rezultiralo je dostatnim brojem znanstveno utemeljenih dokaza da se gubitci u ranijim fazama proizvodnje, a uvjetovani ranijim pripustom, kompenziraju u kasnijim laktacijama, te kako se ranijim pripustom jarica ostvaruju dodatni doprinosi kroz veći broj laktacija u životnom vijeku.

Ključne riječi: koza, mlijeko, jarad, dob, prvi pripust, cjeloživotna proizvodnja