Znanstvena i stručna djelatnost
zavod za oplemenjivanje bilja, genetiku i biometriku

Tijekom skoro stoljeća postojanja Zavoda, znanstvena djelatnost se kontinuirano provodi unutar područja biljne genetike gdje se provode istraživanja načina nasljeđivanja agronomski važnih svojstava i unapređuju metode oplemenjivanja bilja. Zadnjih godina u fokusu istraživanja su suvremene biotehnološke i napredne metode biometričke analize podataka.

Tijekom prvih desetljeća Zavoda, znanstveni rad je obuhvaćao nasljeđivanje kvantitativnih i kvalitativnih svojstava, primjenjujući najnovija znanja o varijacionoj statistici. Drugo veliko područje istraživanja sredinom 20. stoljeća bile su prirodne i inducirane mutacije za koju svrhu je na Fakultetu bila izgrađena posebna radijacijska komora s izvorom 60Co od 100 kirija u kojoj se eksperimentira sa indukcijom korisnih mutacija. Opsežno područje istraživačkog rada bilo je i povećanje priroda i poboljšanje kvalitete zrna kukuruza heterozisom. Zavod od samog početka djelovanja sudjeluje u razvoju koncepta hibridnih kultivara te je značajno doprinijeo razvoju komercijalnog oplemenjivanja kukuruza utemeljenog na linijskim hibridima u Hrvatskoj i šire.

Značenje domaće germplazme, i očuvanje biološke raznolikosti općenito, vrlo je rano prepoznato te su još prije 80 godina provođene prve prikupljačke misije i ispitivanje morfoloških i fizioloških svojstava autohtonih genotipova različitih vrsta gospodarskih biljaka (pšenica, ječam, kukuruz, raž, bob, slanutak, kupusnjače i dr.) s namjerom korištenja u oplemenjivanju. Od 2006. godine djelatnici Zavoda sudjeluju u međunarodnom programu SEEDNet kao i Nacionalnom programa očuvanja i održive uporabe biljnih genetskih izvora za hranu i poljoprivredu u Republici Hrvatskoj, provodeći aktivnosti prikupljanja lokalnih populacija kukuruza, krmnih trava i leguminoza kao i njihovu karakterizaciju na morfološkoj i molekularnoj osnovi. U nadolazećim godinama u genetska istraživanja se uvodi biometrički pristup u postavljanju poljskih pokusa, obradi i tumačenju rezultata. Isto tako, nekoliko istraživača sustavno je istraživalo fotoperiodizam i jarovizaciju te heterozis kod pšenice.

Tijekom druge polovice svog postojanja Zavod postupno ulazi u fazu profiliranja i specijaliziranja područja istraživačkog rada u sfere kvantitativne genetike, metodike istraživanja i biotehnologije. Tijekom 70-ih započinju prva biotehnološka istraživanja mikropropagacije i in vitro regeneracije. Početkom 90-ih osnovan je Laboratorij za kulturu tkiva koji se ubrzo proširuje i za istraživanja primjene molekularnih markera u oplemenjivanju bilja. Već 1996. u Zavodu je obranjen prvi doktorat u kojemu se koriste različiti tipovi molekularnih markera za mapiranje QTL-a kod kukuruza. Nakon preseljenja Zavoda iz II. u novi VI. paviljon s modernim laboratorijem za molekularno-genetička istraživanja 2005. godine, istraživanja su sve više fokusirana na primjenu biotehnoloških laboratorijskih metoda. Aktualna istraživanja zasnivaju se na primjeni DNA markera za proučavanje genetske varijabilnosti raznog kultiviranog bilja i unapređenju metoda oplemenjivanja u pravcu genomske selekcije, te na razvoju metoda mikropropagacije različitih vrsta, somatske embriogeneze te in vitro razvoju somaklonova. Djelatnici Zavoda sudjelovali su u osnivanju i čine djelatni tim Znanstvenog centra izvrsnosti za bioraznolikost i molekularno oplemenjivanje bilja (ZCI CropBioDiv) koji djeluje pri Agronomskom fakultetu od 2018. godine.

Iako je znanstveni rad uvijek bio primarna orijentacija, od svog osnutka njeguje se suradnja s gospodarstvom, a  u Zavodu se izvode i oplemenjivački programi i stvaraju novi kultivari najvažnijih poljoprivrednih vrsta. Tijekom vremena  djelatnicima Zavoda priznato je više od 40 kultivara pšenice, kukuruza, ječma, raži, soje, duhana, stočnog graška i drugih kultura.

Popis znanstvenih knjiga koje su objavljene u proteklih 10 godina

E. Maletić, J. Karoglan Kontić, I. Pejić, D. Preiner, G. Zdunić, M. Bubola, D. Stupić, Ž. Andabaka, Z. Marković, S. Šimon, M. Žulj Mihaljević, I. Ilijaš, D. Marković. Zelena knjiga: Hrvatske izvorne sorte vinove loze (2015), Zagreb: Državni zavod za zaštitu prirode (monografija).

F. Gaši, M. Kurtović, D. Nikolić, I. Pejić. Genetika i oplemenjivanje jabuke (2013) Poljoprivredno-prehrambeni fakultet Univerziteta u Sarajevu.

Sefc, K.M., I. Pejić, E. Maletić,  M.R. Thomas, F. Lefort (2009): Microsatellite Markers for Grapevine : Tools for Cultivar Identification and Pedigree Reconstruction. In: Grapevine Molecular Physiology & Biotechnology. Roubelakis-Angelakis, Kalliopi A. (ur.). Springer Science - Business Media B.V., p. 565-596. New York.

Najznačajniji znanstveni projekti (MZOS, HRZZ, Horizon i dr.) u proteklih 10 godina

  • 2017 – 2019: Procjena genetske adaptabilnosti hrvatskog sortimenta kukuruza i soje u funkciji oplemenjivanja prema tolerantnosti na sušu (AGRO-DROUGHT-ADAPT), Ivan Pejić (voditelj); HRZZ.
  • 2015–2016: Inovativno oplemenjivanje pšenice - brza fenotipizacija i selekcija potpomognuta DNA biljezima. Istraživačke stipendije za profesionalni razvoj mladih istraživača i poslijedoktoranada; Hrvoje Šarčević (koordinator); Europski socijalni fond (putem Ministarstva znanosti i obrazovanja).
  • 2012 - 2015: Utvrđivanje genskih skupova i divergentnost lokalnih populacija crvene djeteline u odnosu na komercijalne kultivare (04.01/48), Snježana Bolarić (voditelj); HRZZ
  • 2010 – 2012: Preservation and establishment of true-to-type and virus free material of endangered grapevine cultivars in Croatia and Montenegro (acronym: HRV & MNE ENDANGERED GRAPES #091). Ivan Pejić (coordinator), SEE-ERA.NET Plus
  • 2007–2013: Rekurentna selekcija kukuruza na korištenje dušika i otpornost na antraknozu. Vinko Kozumplik, zatim Marija Pecina (koordinatori). Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta RH.
  • 2007 – 2013. Razvoj germplazme pšenice (T. aestivum L.) otporne na sušu: Marijana Barić, (koordinatorica); Ministarstvo znanosti i obrazovanja, RH.
  • 2007 – 2013: Genetička identifikacija i genetska varijabilnost sorata vinove loze i voćaka, Ivan Pejić (koordinator); Ministarstvo znanosti i obrazovanja, RH
  • 2007 - 2013: Genetska varijabilnost crvene djeteline i tolerantnost na abiotske stresove (178-1780691-0686), Snježana Bolarić (voditelj); Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa RH
  • 2007 – 2013: Efikasnost korištenja dušika i pekarska kakvoća kod pšenice, Hrvoje Šarčević (koordinator); Ministarstvo znanosti i obrazovanja, RH
  • 2007–2013: Razvoj metoda mikrorazmnožavanja i uvođenje u hortikulturu endemičnih perunika; Snježana Kereša (koordinator); Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta RH.
  • 2007–2013: Povećanje učinkovitosti istraživanja primjenom naprednih biometrijskih modela. Jerko Gunjača (koordinator);  Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta RH.

Prijava djelatnika

Mrežna stranica koristi kolačiće (cookies). Kolačiće upotrebljavamo kako bismo personalizirali sadržaj i oglase, omogućili značajke društvenih medija i analizirali promet. Isto tako, podatke o vašoj upotrebi naše web-lokacije dijelimo s partnerima za društvene medije, oglašavanje i analizu, a oni ih mogu kombinirati s drugim podacima koje ste im pružili ili koje su prikupili dok ste upotrebljavali njihove usluge. Nastavkom korištenja naših internetskih stranica vi prihvaćate našu upotrebu kolačića. Polica privatnosti.