Povijest
zavod za ukrasno bilje, krajobraznu arhitekturu i vrtnu umjetnost
Zavod za ukrasno bilje, krajobraznu arhitekturu i vrtnu umjetnost proistekao je iz Zavoda za vrtlarstvo koji je osnovan 1937. prema prijedlogu Fakultetskog savjeta i Rektora Sveučilišta koje je odobrilo Ministarstvo prosvjete (rješenje p. br. 21819). Zadaća je Zavoda bila unaprjeđenje nacionalne hortikulture i promicanje njenih grana koje su tada podrazumijevale povrćarstvo, cvjećarstvo, vrtnu dendrologiju i vrtnu (danas krajobraznu) arhitekturu. Rad tada osnovanog Zavoda podržava i Uprava Savske banovine koja mu odobrava potporu za uređenje „hortikulturne ogledne stanice“ na fakultetskom dobru u Maksimiru u svrhu ispitivanja vrtlarskih kultura. Neposredno nakon II. svjetskog rata, Zavod je smješten u zgradi na Trgu maršala Tita u Zagrebu, a od 1949. djeluje u prostorijama novo izgrađenog IV. paviljona u Maksimiru. Godine 1978. reformira se Zavod za vrtlarstvo te se osniva današnji Zavod za ukrasno bilje, krajobraznu arhitekturu i vrtnu umjetnost. Razvojni trendovi i potrebe u društvu omogućili su daljnju evaluaciju rada Zavoda na dva specijalizirana područja djelatnosti u kojim djeluje i danas: područje ukrasne hortikulture (cvjećarstvo i parkovna dendrologija) i područje krajobrazne arhitekture.
Kronološki pregled:
1937. osnovan je Zavod za vrtlarstvo koji djeluje u nekoliko osnovna područja - povrćarstvo, ukrasno bilje i vrtna umjetnost te vrtna (danas krajobrazna) arhitektura; utemeljitelj i prvi predstojnik Zavoda bio je dr. sc. Zdravko Arnold.
1937. – 1980. u nastavnom programu fakulteta predaju se pojedini predmeti iz područja ukrasnog bilja i krajobrazne arhitekture: „Hortikultura”, „Cvjećarstvo”, „Uzgoj ukrasnog bilja” i „Oblikovanje parkova i pejzaža” unutar općeg poljoprivrednog smjera, a od 1960. unutar smjera „Voćarstvo-vinogradarstvo-vrtlarstvo” (VVV).
1968. utemeljen je interdisciplinarni poslijediplomski studij „Oblikovanje pejzaža”; voditeljica studija bila je prof. dr. sc. Elza Polak.
1978. osnovan je Zavod za ukrasno bilje, krajobraznu arhitekturu i vrtnu umjetnost; utemeljitelj i prvi predstojnik Zavoda bio je prof. dr. sc. Vinko Jurčić.
1980. u nastavni program fakulteta uvodi se smjer „Vrtlarstvo i oblikovanje pejzaža”; utemeljitelj i voditelj smjera bio je prof. dr. sc. Vinko Jurčić.
1982. osniva se „Centar za povijesne vrtove i razvoj krajobraza” u Dubrovniku (fakultetsko pokušalište); nastaje i djeluje pod vodstvom dr. sc. Brune Šišića.
1996. reformom obrazovanja, smjer „Vrtlarstvo i oblikovanja pejzaža” se izdvaja u dva zasebna područja - područje krajobrazne arhitekture (studij „Uređenje krajobraza”) te područje cvjećarstva i ukrasnog bilja koje se razvija unutar studija „Bilinogojstvo”, usmjerenje „Vrtlarstvo”.
1996. utemeljitelj i prva voditeljica studija „Uređenje krajobraza” (kasnije „Krajobrazna arhitektura”) bila je prof. dr. sc. Branka Aničić; područje cvjećarstva i ukrasnog bilja razvija se pod voditeljstvom prof. dr. sc. Ines Han Dovedan.
2005. reformom Sveučilišta prema „Bolonjskoj deklaraciji” studij „Uređenje krajobraza” se reorganizirao u studij „Krajobrazna arhitektura”; područje cvjećarstva i ukrasnog bilja razvija se i predaje unutar novoformiranog studija „Hortikultura”.
Nastavna djelatnost
Osnutak Zavoda početak je formalnog obrazovanja iz područja vrtlarstva. Nakon II. svj. rata promjene u nastavi u obrazovanju vrtlara su spore i nedostatne i više usmjerene na povećanje obrazovanja u povrćarstvu, cvjećarstvu i ukrasnoj hortikulturi s gotovo nikakvim pomakom u polju krajobrazne arhitekture. Od reforme studija krajem 50-tih godina pa sve do 1980. g. vrtlarstvo se odvija unutar Voćarsko-vinogradarsko-vrtlarskog smjera, a tek nakon 1980.g. djeluje kao samostalni smjer Vrtlarstvo i oblikovanje pejzaža koji proširuje nastavnu djelatnost na cvjećarstvo, dendrologiju, oblikovanje zelenih površina, studije utjecaja na okolinu, vrtnu tehniku. Reforma studija 90-tih godina razdvaja područje ukrasne hortikulture i krajobrazne arhitekture na smjer Vrtlarstvo te smjer Uređenja krajobraza kao interdisciplinarni i interfakultetski studij zasnovan prema međunarodnim smjernicama školovanja u području krajobrazne arhitekture. Reformom Sveučilišta prema Bolonjskoj deklaraciji studij Uređenje krajobraza se reorganizirao u studij Krajobrazna arhitektura (2005.) a pod tim imenom djeluje i danas.
Kratka biografija istaknutih djelatnika i vanjskih suradnika
Prof. dr. sc. ZDRAVKO ARNOLD (1898. – 1943.) osnivač je Zavoda za vrtlarstvo na Gospodarsko šumarskom fakultetu, gdje postaje prvi docent za hortikulturu (1936.). Područje rada: hortikultura i vrtna umjetnost. Specijalizirao je studij vrtlarstva i vrtne umjetnosti u Parizu (1933.), bio je kustos Botaničkog vrta Sveučilišta u Zagrebu, te suradnik časopisa „Uzorni vrtlar“, „Gartenschonheit“ i „Gartenbauwissenschaft“ te urednik i suradnik časopisa „Naš vrt“ i „Voćnjak, vrt i vinograd“. Jedan od osnivača Hortikulturnog društva u Zagrebu te višegodišnji član odbora i tajnik.
Prof. dr. sc. ELZA POLAK (1910. – 1985.). Područje rada: ukrasna hortikultura. Nakon II. svj. rata nositeljica razvoja i popularizatorica hortikulture i krajobrazne arhitekture na Agronomskom fakultetu u Zagrebu. Na fakultetskom dobru (između 1950. – 1970.) uzgaja tri nove vrste gladiola, a selekcijom dobiva novu sortu trajnice Coreopsis verticillata 'Zagreb‘ priznatu od Međunarodnog udruženja za trajnice (sorta postaje djelom asortimana mnogih europskih i američkih rasadnika). Sudjelovala u formiranju te je ujedno bila voditeljica interfakultetskog poslijediplomskog studija „Oblikovanje pejsaža“ (1968.), sudjelovala u osnivanju Hortikulturnog društva NRH (1955.) čija je bila i predsjednica.
Prof. dr. sc. VINKO JURČIĆ (1921. – 2007.). Područje rada: ukrasna hortikultura i krajobrazna arhitektura. Od 1971.g. radi na Poljoprivrednom fakultetu u Zagrebu. Utemeljitelj je današnjeg Zavoda te smjera „Vrtlarstvo i oblikovanje pejzaža“ (1980.), a 1982. godine, zajedno s B. Šišićem osniva „Centar za povijesne vrtove i razvoj krajobraza“ u Dubrovniku (fakultetsko pokušalište). Osim vrtlarskih znanosti i hortikulture, pridonosi istraživanju vrtnog povijesnog nasljeđa u Hrvatskoj. Bio je u inicijativnom odboru za osnivanje Hortikulturnog društva, osnovao Društvo za kulturu pejzaža i bio njen predsjednik.
dr. sc. DUŠAN OGRIN, prof. emer. (1929. - 2019.). Područje rada: krajobrazna arhitektura. Umirovljeni profesor Biotehničkog fakulteta u Ljubljani i dugogodišnji suradnik i honorarni nastavnik na studijskim programima Zavoda u području krajobrazne arhitekture (1968. - 2013.). Jedan od najistaknutijih popularizatora profesije krajobrazne arhitekture u Hrvatskoj.
Prof. dr. sc. BRANKA ANIČIĆ (1952.). Područje rada: krajobrazna arhitektura. Godine 1986. zapošljava se na Agronomskom fakultetu. Utemeljila je interfakultetski studij Uređenje krajobraza (1996.) te izradila aktualni program sveučilišnog prediplomskog i diplomskog studija Krajobrazna arhitektura (2005.) na kojemu je formirala predmete iz područja krajobraznog oblikovanja. Bila je članica inicijativnog odbora i predsjednica Hrvatskog društva krajobraznih arhitekata. Godine 2018. Europsko vijeće škola krajobrazne arhitekture („European Council of Landscape Architecture Schools – ECLAS”) dodjeljuje joj nagradu za životno postignuće „ECLAS Lifetime achievement Award”, koja svjedoči o njezinom predanom stručnom, znanstvenom i nastavnom radu te doprinosu u razvoju profesije krajobrazne arhitekture.