Znanstvena i stručna djelatnost
zavod za herbologiju

Osnutkom Odjela za proučavanje i suzbijanje korova, prethodnici današnjeg Zavoda za herbologiju, po prvi puta u povijesti Fakulteta problem korova počeo se sustavno izučavati kao zasebna znanstvena jedinica. Najveći dio aktivnosti bio je vezan na službena istraživanja djelotvornosti herbicidnih pripravaka u različitim poljoprivrednim kulturama za potrebu izdavanja dozvola herbicidnim pripravcima za područje Jugoslavije, a kasnije i Hrvatske. Radeći na službenim ispitivanjima za izdavanje dozvole herbicidnim pripravcima, djelatnici Zavoda razvijali su i uspostavili standardne metode utvrđivanja biološke učinkovitosti herbicidnih pripravaka u različitim poljoprivrednim kulturama.

U razdoblju od 1969. – 2000. postavljeno je nekoliko stotina poljskih pokusa u različitim poljoprivrednim kulturama. I nakon promjene načina registracije herbicida prihvaćanjem EU propisa, djelatnici Zavoda dali su prinos Ministarstvu poljoprivrede aktivnom suradnjom u brojnim povjerenstvima za sredstva za zaštitu bilja i njihovu sigurnu uporabu. Obostrana suradnja s privrednim subjektima na terenu, rezultirala je prihvaćanjem i uvođenjem novih pristupa suzbijanja korova u uzgoju poljoprivrednih kultura.

Kod uzgoja ozimih strnih žitarica početkom 80-tih godina prošlog stoljeća uvedena je primjena herbicida u jesen, što je omogućilo izostavljanje ekološki, ekonomski i biološki manje prihvatljive avio aplikacije. U tehnologiju uzgoja šećerne repe, kukuruza, soje, luka i drugih povrtnih kultura primijenjena je višekratna primjena herbicida u osjetljivom stadiju razvoja korova, koja je značajno doprinijela ekonomskim i ekološkim uštedama. To je omogućilo ekološki prihvatljivu zaštitu od korova koja se uklapa u princip integrirane biljne proizvodnje. Ova tehnologija napose je razvijana u usjevu šećerne repe. Jedna doktorska disertacija na Zavodu izrađena je iz područja višekratne primjene smanjenih količina herbicida u šećernoj repi. Potencijalno negativni utjecaj pesticida na zdravlje ljudi, okoliš i bioraznolikost utjecao je na smjer znanstvenih proučavanja korova i načina njihovog suzbijanja.

Znanstvena i stručna aktivnost djelatnika Zavoda za herbologiju posljednja dva desetljeća usmjerena je na integriran način suzbijanja korova. U sklopu Tehnoloških uputa za integriranu proizvodnju ratarskih i povrćarskih kultura napisane su smjernice za integrirano suzbijanje korova. Također su djelatnici aktivno sudjelovali u transferu tehnologije za integriranu zaštitu šećerne repe.

U novije vrijeme istraživanja se usmjeruju na prognozu nicanja korova u poljoprivrednim usjevima i uvođenje nekemijskih mjera borbe u sustav suzbijanja korova što je sastavni dio aktualnih projekata i doktorskih disertacija. Istraživanja iz područja primjene herbicida, uglavnom su usmjerena na praćenje ostataka herbicida u tlu i vodama i davanje smjernica o njihovom optimalnom korištenju. Stručnjaci Zavoda aktivni su i na projektu Ministarstva poljoprivrede s ciljem monitoringa rezistentnih štetnih organizama (korova) na pesticide (herbicide). Provjeru biološke učinkovitosti herbicidnih pripravaka Zavod provodi prema GEP standardima po ovlaštenju Ministarstva poljoprivrede od 2017. Rezultati tih istraživanja podlogom su za službeno priznavanje herbicida u zemljama EU.

Najznačajniji znanstveni projekti u proteklih 10 godina

• 2024. – 2028.  Potencijal fenola i terpena u suzbijanju rezistentnih korova, BIOSUPRES. Institucionalni istraživački projekti Sveučilišta u Zagrebu Agronomskog fakulteta, voditeljica doc. dr. sc. Valentina Šoštarčić
• 2024. – 2027. Istraživanje i razvoj biljnih genetskih izvora za održivu poljoprivredu. Europski fond za regionalni razvoj, voditelj prof. dr. sc. Darko Preiner
• 2023. – 2027. Ekološki prihvatljivo suzbijanje ambrozije kombinacijom reduciranih doza herbicida i fenolnih kiselina, PHENOMENA, Hrvatska zaklada za znanost, voditeljica prof. dr. sc. Maja Šćepanović
• 2018. – 2020. Monitoring rezistentnosti štetnih organizama na sredstva za zaštitu bilja u Republici Hrvatskoj  MPŠ, voditeljica prof. dr. sc. Tanja Gotlin Čuljak
• 2012. – 2016. Sustainable management of Ambrosia artemisiifolia in Europe. COST, za Agronomski fakultet voditeljica prof. dr. sc. Maja Šćepanović

Najznačajniji znanstveni radovi u proteklih 10 godina koji su indeksirani u a1 skupini (Q1 i Q2)

• Šćepanović M, Irina T, Pismarović L, Šoštarčić V, Mrkonjić FM. Evaluation of phenolic acids as selective bioherbicides: A preliminary study on their effects on Ambrosia artemisiifolia L. germination and soil beneficial bacteria. Plants. 2026;15(7):1127. doi:10.3390/plants15071127.
•  Pismarović L, Šoštarčić V, Kljak K, Lazarević B, Šćepanović M. Three inhibitory phenolic acids against common ragweed (Ambrosia artemisiifolia L.) had a minimal effect on maize growth in vitro and in vivo. PLoS One. 2024;19(9):e0308825. doi:10.1371/journal.pone.0308825.
•  Šoštarčić V, Pišonić M, Pismarović L, Šćepanović M. The effect of temperature and exposure time on redroot pigweed (Amaranthus retroflexus) and yellow foxtail (Setaria pumila) seed mortality in the natural soil seedbank. Weed Sci. 2024;72(4):368-374. doi:10.1017/wsc.2024.27.
•  Šćepanović M, Košćak L, Pismarović L, Šoštarčić V. Stimulation of germination of freshly collected and cold-stored seeds of Ambrosia artemisiifolia L. Plants. 2022;11(14):1888. doi:10.3390/plants11141888.
•  Šćepanović M, Košćak L, Šoštarčić V, Pismarović L, Milanović-Litre A, Kljak K. Selected phenolic acids inhibit the initial growth of Ambrosia artemisiifolia L. Biology (Basel). 2022;11(4):482. doi:10.3390/biology11040482.
•  Pismarović L, Milanović-Litre A, Lazarević B, Kljak K, Šćepanović M. Soil solution pH can affect the response of common bean (Phaseolus vulgaris L.) to mesotrione residues. Plant Soil Environ. 2022;68(5):217-224. doi:10.17221/40/2022-PSE.
•  Šoštarčić V, Masin R, Loddo D, Svečnjak Z, Rubinić V, Šćepanović M. Predicting the emergence of Echinochloa crus-galli (L.) P. Beauv. in maize crop in Croatia with a hydrothermal model. Agronomy. 2021;11(10):2072. doi:10.3390/agronomy11102072.
•  Šćepanović M, Sarić-Krsmanović M, Šoštarčić V, Brijačak E, Lakić J, Trifunović-Špirović B, et al. Inhibitory effects of Brassicaceae cover crops on Ambrosia artemisiifolia germination and early growth. Plants. 2021;10:2698. doi:10.3390/plants10122698.
•  Pintar A, Svečnjak Z, Lakić J, Magdić I, Brzoja D, Barić K. The susceptibility of pea (Pisum sativum L.) to simulated mesotrione residues as affected by soil pH manipulation. Agriculture. 2021;11(8):688. doi:10.3390/agriculture11080688.
•  Pintar A, Svečnjak Z, Šoštarčić V, et al. Growth stage of Alopecurus myosuroides Huds. determines the efficacy of pinoxaden. Plants. 2021;10(4):732. doi:10.3390/plants10040732.
•  Šoštarčić V, Masin R, Loddo D, Svečnjak Z, Rubinić V, Šćepanović M. Predicting the emergence of Echinochloa crus-galli (L.) P. Beauv. in maize crop in Croatia with a hydrothermal model. Agronomy. 2021;11(10):2072. doi:10.3390/agronomy11102072.
•  Šoštarčić V, Masin R, Loddo D, Brijačak E, Šćepanović M. Germination parameters of selected summer weeds: Transferring the AlertInf model to other geographical regions. Agronomy. 2021;11(2):292. doi:10.3390/agronomy11020292.
•  Pintar A, Stipičević S, Svečnjak Z, Barić K, Lakić J, Sraka M. Crop sensitivity to mesotrione residues in two soils: Field and laboratory bioassays. Chilean J Agric Res. 2020;80(4):496-504. doi:10.4067/S0718-58392020000400496.
•  Pintar A, Stipičević S, Lakić J, Barić K. Phytotoxicity of mesotrione residues on sugar beet (Beta vulgaris L.) in agricultural soils differing in adsorption affinity. Sugar Tech. 2020;22(1):137-142. doi:10.1007/s12355-019-00736-7.
•  Brijačak E, Košćak L, Šoštarčić V, Kljak K, Šćepanović M. Sensitivity of yellow foxtail (Setaria glauca L.) and barnyardgrass (Echinochloa crus-galli L.) to aqueous extracts or dry biomass of cover crops. J Sci Food Agric. 2020;100(15):5510-5517. doi:10.1002/jsfa.10603.
•  Lommen S, Hallmann C, Jongejans E, Chauvel B, Leitsch-Vitalos M, Aleksanyan A, et al. Explaining variability in the production of seed and allergenic pollen by invasive Ambrosia artemisiifolia across Europe. Biol Invasions. 2017;19:157-171.

Projekti

HRZZ projekt :: Znanstveni projekti - Ekološki prihvatljivo suzbijanje ambrozije kombinacijom reduciranih doza herbicida i fenolnih kiselina „ Environmental friendly control of Ambrosia artemisiifolia with phenolic acids combined with reduced herbicide dose
(IP-2022-10-6639)“ poveznica 

Potencijal fenola i terpena u suzbijanju rezistentnih korova (BIOSUPRES) – voditeljica doc. dr. sc. Valentina Šoštarčić https://biosuppress.agr.hr/