Povijest
Pokušalište Šašinovec

Na osnovu oskudnih povijesnih podataka, može se zaključiti da je područje južno od potoka Kašine od 1217. pripadalo zagrebačkom Kaptolu, shodno lokaciji nazvano Kašina Južna. Posjed Kašina Južna koji se prostirao sve do Božjakovine ostavile su Kaptolu plemićke obitelji koje su, prema narodnoj predaji, zbog teškog grijeha ubojstva morali za pokoru predati svoje posjede te napustiti kraj. Selo Šašinovec razvilo se uz tadašnje plemićke ribnjake, a ime je dobilo po lokalno obraslim šaševima.

Biskup Maksimilijan Vrhovac (1752. – 1827.), veliki mecena hrvatske kulture i poljoprivrede, osniva 1789. praktičnu gospodarsku školu, prvu u Hrvatskoj, za koju je još 1781. biskup Josip Galjuf darovao čitavu urbarijalnu sesiju zemljišta, a car Josip II. odredio potporu od tisuću forinti. Škola je otvorena 1802. u Cerju, u blizini biskupskih imanja Šašinovec i Vugrovec, te kaptolskog imanja u Kraljevcu, imanja Božjakovina grofa Janka Draškovića, zatim posjeda Majkovec i sv. Jelena slavonskog veleposjednika Ivana Kapistrana Adamovića Čepinskog.  Početkom 20 st. (1921.) Poljoprivredno-šumarsko imanje Šašinovečki Lug postaje dio Gospodarsko-šumarskog fakulteta. Promjenom agrarne politike, 1947. Poljoprivredno dobro predano je na upravljanje Seljačkoj radnoj zadruzi „Josip Granđa“ Šašinovečki Lug. Nakon što je ta radna zadruga likvidirana, na nekadašnjem fakultetsko imanju, osnovana je ekonomija Kotarskoga zadružnog saveza Zagreb. Kasnije je imanje predano na upravljanje Poljoprivrednoj zadruzi Šašinovec, a zatim i Poljoprivrednoj stanici Sesvete. Osnivanjem Poljoprivrednog centra Hrvatske, čiji je, od 1994. pravni sljedbenik Hrvatski stočarski selekcijski centar, preuzima poljoprivredno dobro Šašinovec. Temeljem odluke Vlade Republike Hrvatske i potpisanim sporazumom 11. srpnja 2007. Pokušalište Šašinovec je dodijeljeno Agronomskom fakultetu.