Obrana doktorskog rada :: Tina Fazinić, dipl.ing.agr.
Identifikacija, raširenost i fenotipska varijabilnost gljiva uzročnika smeđe truleži (Monilinia spp.) na breskvi, nektarini i šljivi u Hrvatskoj
23.04.2021. :: 11:00 sati :: Velika vijećnica Agronomskog fakulteta i online putem aplikacije Zoom na poveznici https://us02web.zoom.us/j/88269965633?pwd=MUZEWlRyNDR3YWJFcndRUXhRdXlGUT09 (Meeting ID: 882 6996 5633)
Mentor doktorskog rada:
- prof.dr.sc. Tihomir Miličević
Povjerenstvo za obranu doktorskog rada:
- dr.sc. Bogdan Cvjetković, professor emeritus
- prof.dr.sc. Boris Duralija
- prof.dr.sc. Karolina Vrandečić
Sažetak doktorskog rada:
Gljive Monilinia laxa, M. fructigena i M. fructicola na koštičavom voću uzrokuju palež cvjetova i sušenje izbojaka te smeđu trulež plodova. Vrste M. laxa i M. fructigena udomaćene su u Europi, dok je M. fructicola do 2014. godine za EU bila regulirana kao karantenski štetni organizam. Unatoč karantenskom statusu, M. fructicola utvrđena je 2001. na breskvi u Francuskoj, nakon čega je potvrđena u brojnim europskim zemljama.
Cilj ovog istraživanja bio je determinirati Monilinia vrste na zaraženim plodovima breskve, nektarine i šljive te istražiti njihovu raširenost i zastupljenost. Istraživanje je provedeno tijekom 2012. i 2013. u nasadima koštičavog voća u 14 hrvatskih županija. Ukupno je 361 Monilinia spp. izolat PCR-om identificiran do razine vrste. Prisutnost M. fructicola na koštičavom voću u Hrvatskoj utvrđena je prvi puta. Prisutnost M. laxa i M. fructigena potvrđena je u obje godine istraživanja u svih 14 županija, a njihova je učestalost u ukupnoj bioraznolikosti populacija bila gotovo izjednačena.
Ciljevi istraživanja fenotipske varijabilnosti bili su utvrditi razlike u patogenosti, brzini rasta micelija, vijabilnosti konidija te osjetljivosti na fungicide između 10 izolata sve tri Monilinia vrste. Najveći porast micelija kod sve tri Monilinia vrste utvrđen je pri temperaturi od 25 °C. Patogenost svih Monilinia spp. izolata dokazana je na plodovima breskve, nektarine i šljive, a na plodovima nektarine najobilnije je sporulirala M. fructicola. Konidije svih Monilinia spp. izolata zadržale su sposobnost vijabilnosti na inokuliranim plodovima nektarine nakon devet mjeseci izloženosti vanjskim uvjetima. Unatoč širokoj primjeni fungicida na osnovi piraklostrobina, trifloksistrobina, difenkonazola, fenbukonazola, tebukonazola, boskalida, fluopirama, fenheksamida i fludioksonila, nije zabilježena smanjena osjetljivost hrvatskih Monilinia spp. izolata na navedene fungicide. Međutim, utvrđena su četiri rezistentna izolata M. fructicola na tiofanat-metil.
Ovo istraživanje predstavlja prvi detaljan uvid u raširenost, bioraznolikost populacija te praktično važne fenotipske razlike fitopatogenih gljiva roda Monilinia na koštičavom voću u Hrvatskoj. Saznanja dobivena istraživanjem mogu doprinijeti razvoju učinkovitijih strategija i pristupa zaštiti od smeđe truleži breskve, nektarine i šljive.
Ključne riječi: Monilinia fructicola, Monilinia laxa, Monilinia fructigena, koštičavo voće, učestalost, fenotip, patogenost, prezimljenje, osjetljivost, fungicidi