Obrana doktorskog rada :: Aleksandar Nedanov, dipl.ing.agr.

Stupanj usvojenosti zadružnih načela u modelu optimizacije zadružnog poslovanja :: 15.07.2021. :: 12:30 sati :: Velika vijećnica

Mentori:

• doc.dr.sc. Lavoslav Čaklović, Sveučilište u Zagrebu Prirodoslovno-matematički fakultet
• prof.dr.sc. Đurđica Žutinić, Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet

Povjerenstvo za ocjenu doktorskog rada:

• izv.prof.dr.sc. Mario Njavro, Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet, predsjednik
• prof.dr.sc. Josip Tica, Sveučilište u Zagrebu, Ekonomski fakultet, Zagreb, vanjski član
• izv.prof.dr.sc. Lari Hadelan, Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet, Zagreb, član.

Sažetak:
U doktorskoj disertaciji je predložen inovativni metodološki okvir za mjerenje i povezivanje stupnja usvojenosti zadružnih načela s ekonomskim pokazateljima efikasnosti zadružnog poslovanja. Zadruge se od konvencionalnih oblika poduzetništva razlikuju u primjeni sedam zadružnih načela. Koncept svakog zadružnog načela u sebi sadrži sociološke čimbenike koji zadružno poslovanje reguliraju na istovjetan način kao što tržište reguliraju ekonomski čimbenici. Upravo zbog zadružnih načela zadruge predstavljaju praktičan model poslovanja za ispitivanje povezanosti između socijalnih i financijskih pokazatelja, ili za mjerenje utjecaja pokazatelja socijalnog kapitala na konačan financijski rezultat zadružnog poslovanja.
Interes doktorske disertacije je usmjeren prema ispitivanju međusobne povezanosti između zadružne dobiti i pokazatelja usvojenosti zadružnih načela. U tu svrhu empirijski je ispitan stupanj usvojenosti zadružnih načela među dionicima poljoprivrednih zadruga i postavljen je socioekonomski model optimizacije zadružnog poslovanja. Za potrebe empirijske analize je provedeno terensko istraživanje na području pet županija Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema. Pomoću anketnog upitnika je ispitano 202 dionika koji surađuju s 23 poljoprivredne zadruge. Anketom su prikupljeni socioekonomski podaci, ispitano je poznavanje zadružnih načela i prikupljeni su podaci o organizaciji zadružnog poslovanja. Financijski pokazatelji poslovanja poljoprivrednih zadruga su dobiveni od strane Financijske agencije (FINA).
Pomoću Analize omeđivanja podataka analizirali smo ekonomske podatke poljoprivrednih zadruga u vremenskom razdoblju od pet godina. Rezultati analize su pokazali da samo dvije zadruge istodobno postižu ukupnu tehničku, čistu tehničku efikasnost i efikasnost razmjera, i predstavljaju idealan obrazac poslovanja. Još tri zadruge postižu čistu tehničku efikasnost. Međutim, unatoč efikasnom korištenju resursa ove zadruge posluju iznad svojih optimalnih razina zbog čega postižu padajuće stope povrata i rastuće prosječne troškove proizvodnje.
Pokazatelji za mjerenje stupnja usvojenosti zadružnih načela od strane dionika zadružnog poslovanja su analizirani korištenjem Konfirmatorne faktorske analize. Analiza je potvrdila robustnost (invarijantnost) modela koji sadrži dvadeset i jedan pokazatelj raspoređenih na šest mjernih konstrukata koji sadržajno odgovaraju teoriji zadružnih načela: demokratičnost poslovanja, gospodarska suradnja, autonomija poslovanja, zadružna edukacija, suradnja među zadrugama i briga za lokalnu zajednicu.
Na kraju je provedena Metoda potencijala koja je potvrdila ekonomsku važnost zadružnog poduzetništva. Zadružna načela gospodarske suradnje (N3) i suradnje među zadrugama (N6) zauzimaju dva vodeća mjesta na obje razine samodualne hijerarhije, uz male razlike u ukupnom poretku. Kada se zadružna načela rangiraju obzirom na ekonomske pokazatelje načelo gospodarske suradnje zauzima prvo, a načelo suradnje među zadrugama zauzima drugo mjesto u poretku. Kod rangiranja načela s uvažavanjem postojanja sinergije između zadružnih načela dolazi do zamjene njihovih pozicija i prvo mjesto zauzima načelo suradnje među zadrugama, a drugo mjesto u poretku zauzima načelo gospodarske suradnje.
Značaj ovog istraživanja proizlazi iz prilagodljivosti i fleksibilnosti metodološkog okvira koji omogućuje jednostavnu interpretaciju rezultata o usvojenosti zadružnih načela. Pri tome, objedinjuje sve kriterije koji opisuju teoriju zadružnog poduzetništva, daje jasan uvid koja zadružna načela su poželjnija i koji je kriterij uzrok tome. Metodološki okvir može pomoći u mjerenjima efikasnosti u drugim regijama RH (i šire) i zadružnim sektorima. On predstavlja opću paradigmu znanstvene metodologije za mjerenje efikasnosti zadružnog poslovanja uz istodobno uvažavanje teorije zadružnih načela. Metodologija predstavlja koristan dodatak klasičnim financijskim analizama koje se obično koriste za mjerenje efikasnosti investicijski usmjerenih poduzeća jer istodobno mjeri višekriterijsku učinkovitost zadružnog poslovanja.

Ključne riječi: poljoprivredne zadruge, zadružna načela, socijalni kapital, Konfirmatorna faktorska analiza, Analiza omeđivanja podataka, Metoda potencijala, Hrvatska.