Krš kao prostorni fenomen (26269)
Nositelj predmeta
Opis predmeta
Krš predstavlja poseban okoliš koji obuhvaća oko 50% površine Republike Hrvatske. Tijekom povijesti, nalazeći u njemu prirodno stanište i gospodarski ga iskorištavajući, čovjek je ostvario jak utjecaj na ovom, posebno osjetljivom području. U novije vrijeme, na području Hrvatske osobito je ugrožen priobalni otočni krški prostor gdje uslijed sve jače agresivne gradnje i širenja gospodarstva (osobito turizma) dolazi do uništavanja (i zapuštanja) tradicionalnih krajobraznih obilježja tog prostora. U brdsko – planinskom dijelu Hrvatske, gdje također dominira krš, uočljiva je sve veća potreba za njegovom zaštitom. Naime, prirodni resursi ovog prostora u gospodarskom smislu su iznimno vrijedni, ali još uvijek nedovoljno iskorišteni. Upravo stoga, nameće se potreba da se studente Krajobrazne arhitekture (putem predavanja, izrade seminara i terenskog rada) upozna što bolje sa prirodnim značajkama krša, te s dosadašnjim, ali i mogućim budućim utjecajima čovjeka na ovaj iznimno osjetljiv prostor.
Vrsta predmeta
- Diplomski studij / Krajobrazna arhitektura (Izborni predmet, 3. semestar, 2. godina)
ECTS: 3.00
Engleski jezik: R1
E-učenje: R1
Sati nastave: 30
Predavanja: 20
Seminar: 5
Terenske vježbe: 5
Izvođač predavanja
Izvođač vježbi
Izvođač seminara
Ocjenjivanje
Dovoljan (2): 60-70%
Dobar (3): 71-80%
Vrlo dobar (4): 81-90%
Izvrstan (5): 91-100%
Opće kompetencije
Upoznavanje studenata s karakteristikama krških područja u Hrvatskoj i svijetu. Studenti trebaju biti u stanju prepoznati i opisati različite tipove krških reljefnih oblika, te procese koji su doveli do njihova nastanka. Poznavanje osnovne krške terminologije i metoda istraživanja krša. Stečena znanja o prirodnim značajkama (geološke, hidrološke, geomorfološke, pedološke i vegetacijske) i antropogenim utjecajima (način gospodarenja) ovog iznimno osjetljivog prostora omogućit će studentu objektivno vrednovanje reljefa i povezivanje s drugim prirodnim sastavnicama.
Oblici nastave
- Predavanja
- Terenske vježbe
- Seminari
Ishodi učenja i način provjere
| Ishod učenja | Način provjere |
|---|---|
| Opisati i objasniti građu i dinamiku krških područja | Kolkoviji, završni ispit |
| Raspoznati osnovne tipove reljefnih oblika krških područja. | Kolkoviji, završni ispit |
| Prepoznati temeljne procese nastanka različitih reljefnih oblika. | Kolkoviji, završni ispit |
| Raspoznati tipove i dinamiku procesa na području krša, te njihov utjecaj na prirodne sastavnice i čovjeka | Kolkoviji, završni ispit |
| Razumjeti djelovanje fizikalnih i kemijskih procesa, te njihovu ulogu u oblikovanju krških područja u smislu praktične primjene stečenih znanja | Kolkoviji, završni ispit |
| Interpretirati procese nastanka i trenutno aktivne procese na određenom krškom prostoru, te upotrijebiti to znanje pri gospodarenju prostorom | Kolkoviji, završni ispit |
| Vrednovati područja krša, te faktore koji vode prema njihovoj ugroženosti | Kolkoviji, završni ispit |
| Razaznati oblike ugroženosti krških područja | Kolkoviji, završni ispit |
Način rada
Obveze nastavnika
Redovno izvoditi nastavu.
Pratiti prisustvo studenata na nastavi.
Održavati konzultacije sa studentima po potrebi.
Organizirati 2 testa znanja tijekom semestra i cjelovite ispite u redovitim ispitnim rokovima.
Obveze studenta
Prisustvovanje predavanjima i vježbama je obavezno, a tijekom semestra student je dužan izraditi i prezentirati seminarski rad čija je tema vezana na jednu od nastavnih jedinica.
Student je dužan polagati parcijalne ispite znanja tijekom semestra ili cjelovit ispit u redovitim ispitnim rokovima.
Polaganje ispita
| Elementi praćenja | Maksimalno bodova ili udio u ocjeni | Bodovna skala ocjena | Ocjena | Broj sati izravne nastave | Ukupni broj sati rada prosječnog studenta | ECTS bodovi |
|---|---|---|---|---|---|---|
| Pohađanje nastave | 28 | 28 | ||||
| I. Kolokvij | 33 |
0-60 61-70 71-80 81-90 91-100 |
Nedovoljan (1) Dovoljan (2) Dobar (3) Vrlo dobar (4) Izvrstan (5) |
1 | 91 | 1,5 |
| II. Kolokvij | 33 |
0-60 61-70 71-80 81-90 91-100 |
Nedovoljan (1) Dovoljan (2) Dobar (3) Vrlo dobar (4) Izvrstan (5) |
1 | 31 | 1,5 |
| UKUPNO | 100% | 30 | 90 | 3 |
| Elementi praćenja | Opis | Rok | Nadoknada |
|---|---|---|---|
| Seminar | Student izrađuje i prezentira seminarski rad čija je tema vezana na jednu od nastavnih jedinica. | Prije izlaska na III. kolokvij. | Dodatni seminarski rad. |
| I. Kolokvij | Po 20 pitanja otvorenog tipa (nabrojite i opišite, definirajte, izračunajte i sl.). Prepisivanje je zabranjeno | ||
| II. Kolkovij | Po 20 pitanja otvorenog tipa (nabrojite i opišite, definirajte, izračunajte i sl.). Prepisivanje je zabranjeno | ||
| Završni ispit | U slučaju da student ne položi ispit putem parcijalnih ispita tijekom semestra, polaže cjeloviti pisani ispit koji uključuje cjelokupno gradivo. | Tijekom ispitnih rokova |
Tjedni plan nastave
- Uvod - Porijeklo imena krš, povijest istraživanja krša i pristupi istraživanju krša.
- Osnovni uvjeti nastanka krša kao dominantnog okoliša. Geološka osnova, geokemijski procesi, klimatski utjecaji, pedološki utjecaji, vegetacijski i antropogeni utjecaji na razvoj i oblikovanje krša; karbonatne stijene.
- Morfološka evolucija krša. Uvjeti, intenzitet i dubina okršavanja.
- Tipovi krša.
- Krš na Zemlji.
- Hidrološke osobitosti krša. Pojava vode u kršu na površini i u podzemlju (izvori, tekućice u kršu, voda u krškom podzemlju).
- Razvoj i oblikovanje površinskih (egzokrških) reljefnih oblika 1. dio
- Razvoj i oblikovanje površinskih (egzokrških) reljefnih oblika 2. dio
- Ispit
- Razvoj i oblikovanje podzemnih (endokrših) reljefnih oblika.
- Sedimenti u speleološkim objektima; korištenje speleoloških objekata; život u podzemlju.
- Čovjek i krš: razvoj i gustoća naseljenosti na krškim područjima, način gradnje na kršu i gospodarenja (stočarstvo, ratarstvo, šumarstvo i eksploatacija kamena).
- Terenska nastava: upoznavanje studenata s geološkim, hidrološkim, pedološkim i vegetacijskom osobinama, te njihovim značenjem pri oblikovanju krškog reljefa na određenom prostoru.
- Seminar - samostalna izrada seminarskog rada na jednu od ponuđenih - odabranih tema vezanih uz problematiku krša.
- Ispit
Obvezna literatura
- Ford, D. , Williams, P. (2007). Karst Geomorphology and Hydrology. Chichester: John Wiley & Sons Ltd.
- Gams, I. (2004). Karst in Slovenia in space and time. Ljubljana: Založba ZRC, SAZU.
- Herak, M. (1972). Karst of Yugoslavia. - in: Herak, M. , Stringfield,V.T. (eds.). Karst: Important Karst Regions of the Northern Hemisphere. Elsevier, 25–83.
- Herak, M. (1990). Geologija. Zagreb: Školska knjiga.
Preporučena literatura
- Bačani, A. (2006). Hidrogeologija I. Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Rudarsko-geološko-naftni fakultet.
- Dreybrodt, W. (1988). Processes in karst systems: physics, chemistry, and geology. Berlin, New York: Springer.
- Gabrovšek, F. (2009). On concepts and methods for the estimation of dissolutional denudation rates in karst areas. Geomorphology, 106, 9-14
- Bonacci, O., Jukić, D., Ljubenkov, I. (2006). Definition of catchment area in karst: case of the rivers Krčić and Krka, Croatia. Hydrological Sciences Journal, 51/4, 682-699.
Sličan predmet na srodnim sveučilištima
- Karst Geomorphology, University of Nova Gorica
- Karst Geomorphology, Fatih University
- Karst Geology and Karst Hydrology, University of Bergen