Povijest umjetnosti (26397)
Nositelj predmeta
prof. dr. sc. Miljenko Jurković
Opis predmeta
U okviru kolegija Povijest umjetnosti studenti će se upoznati s temeljnim pojmovima iz povijesti umjetnosti te će ih znati s razumijevanjem primijeniti u analizi likovnih djela i pojava. Povijesno-umjetničke teme se sagledavaju u širokome vremenskom trajanju, od umjetnosti staroga vijeka do suvremenih umjetničkih tendencija, s osobitim naglaskom na arhitekturu i njezin suodnos s krajolikom. Kroz cjelovitu analizu umjetničkih djela studenti se upoznaju s njihovim strukturnim, oblikovnim i značenjskim razinama, a stečeno znanje moći će primijeniti u daljnjem teorijskom i praktičnom bavljenju krajobraznom arhitekturom. U tom smislu veliki naglasak je stavljen i na razumijevanje stilskih mijena kroz povezanost s odgovarajućim društveno-povijesnim kontekstom te na prepoznavanje i analizu glavnih karakteristika pojedinih stilskih razdoblja. Pri tome se studenti upoznaju s osnovnim metodama povijesno-umjetničkoga pristupa likovnome djelu poput formalne, komparativne i ikonografske analize.
Kolegij Povijest umjetnosti studentima nudi sveobuhvatan uvid u povijest svjetske i nacionalne umjetnosti, pružajući im na taj način znanja i vještine potrebne za uspješno savladanje daljnjih razina njihova studijskoga obrazovanja te uspješniju i kvalitetniju integraciju u akademsku zajednicu.
Vrsta predmeta
- Prijediplomski studij / Krajobrazna arhitektura (Obvezni predmet, 2. semestar, 1. godina)
ECTS: 6.00
Engleski jezik: R1
E-učenje: R1
Sati nastave: 60
Predavanja: 50
Seminar: 10
Ocjenjivanje
Dovoljan (2):
Dobar (3):
Vrlo dobar (4):
Izvrstan (5):
Uvjeti za dobivanje potpisa
Redovito pohađanje nastave. Studenti s više od 3 izostanka gube mogućnost dobivanja potpisa.
Opće kompetencije
Kroz kolegij studenti stječu osnovna znanja iz povijesti umjetnosti: a) usvajaju temeljnu povijesno-umjetničku terminologiju primijenjujući ju u analizi likovnih djela; b) usvajaju potrebna znanja za provođenje formalne, komparativne, stilske i ikonografske analize likovnoga djela; c) interpretiraju stilske mijene u njihovoj korelaciji s odgovarajućim društveno-povijesnim kontekstom; d) upoznaju najrelevatnije likovne primjere svjetske i nacionalne povijesti umjetnosti; e) upoznaju glavne predstavnike pojedinih stilskih razdoblja i likovnih pravaca te njihove stvaralačke opuse.
Studenti stječu vještine analitičkoga i kritičkoga mišljenja kroz primjenu cjelovite analize likovnih djela i kritičko sagledavanje brojnih likovnih pojava. Kroz kolegij uče dubinski promatrati likovne pojave te ovu vještinu mogu primijeniti u svome praktičnome radu kao budući krajobrazni arhitekti te u kritičkome vrednovanju neposrednoga, složenog vizualnog okruženja.
Putem kolegija studenti stječu pozitivan stav prema svjetskoj i nacionalnoj umjetničkoj baštini temeljen na usvojenom znanju, njegovu razumijevanju i primijeni te prepoznaju važnost kulturno-umjetničke baštine u oblikovanju njihova osobnoga identiteta i stručnoj formaciji.
Oblici nastave
- Predavanja
- Provjere znanja
- Seminari
Ishodi učenja i način provjere
| Ishod učenja | Način provjere |
|---|---|
| Definirati, objasniti i primijeniti temeljne povijesno-umjetničke pojmove. | Kolokviji, pismeni ispit |
| Analizirati osnovne oblikovne, značenjske i strukturne karakteristike umjetničkih djela. | Kolokviji, pismeni ispit |
| Provesti formalnu, stilsku, ikonografsku i komparativnu analizu likovnih djela. | Kolokviji, pismeni ispit |
| Prepoznati i objasniti stilske mijene na odabranim umjetničkim djelima od staroga vijeka do suvremenoga doba. | Kolokviji, pismeni ispit |
| Objasniti i interpretirati odgovarajući društveno-povijesni kontekst umjetničkih djela i pojava. | Kolokviji, pismeni ispit |
| Primijeniti usvojena znanja iz povijesti umjetnosti na kritičko sagledavanje neposrednoga vizualnog okruženja, s osobitim naglaskom na ostvarenja krajobrazne arhitekture. | Kolokviji, pismeni ispit |
| Demonstrirati temeljnu razinu komunikacije utemeljene na relevantnim argumentima i interpretacijama iz područja povijesti umjetnosti. | Kolokviji, pismeni ispit |
Način rada
Obveze nastavnika
Redovito izvoditi nastavu, pratiti prisustvo i aktivnost studenata na nastavi, organizirati tri kolokvija (parcijalna testa znanja) tijekom semestra i cjelovite ispitne testove u redovnim i izvanrednim ispitnim rokovima.
Obveze studenta
Uvjeti za dobivanje potpisa i pristupanje ispitu su redovno pohađanje predavanja i seminara. Student je dužan polagati parcijalne ispite znanja tijekom semestra ili cjeloviti ispit u redovnim i izvanrednim ispitnim rokovima.
Polaganje ispita
| Elementi praćenja | Maksimalno bodova ili udio u ocjeni | Bodovna skala ocjena | Ocjena | Broj sati izravne nastave | Ukupni broj sati rada prosječnog studenta | ECTS bodovi |
|---|---|---|---|---|---|---|
| Parcijalni ispit 1 | 33,33 % |
< 60% 61-70% 71-80% 81-90% 91-100% |
Nedovoljan (1) Dovoljan (2) Dobar (3) Vrlo dobar (4) Izvrstan (5) |
1 | 41 | 2 |
| Ukupno | 33,33 % | < 60% 61-70% 71-80% 81-90% 91-100% | Nedovoljan (1) Dovoljan (2) Dobar (3) Vrlo dobar (4) Izvrstan (5) | 1 | 41 | 2 |
| Elementi praćenja | Maksimalno bodova ili udio u ocjeni | Bodovna skala ocjena | Ocjena | Broj sati izravne nastave | Ukupni broj sati rada prosječnog studenta | ECTS bodovi |
|---|---|---|---|---|---|---|
| Parcijalni ispit 2 | 33,33 % |
< 60% 61-70% 71-80% 81-90% 91-100% |
Nedovoljan (1) Dovoljan (2) Dobar (3) Vrlo dobar (4) Izvrstan (5) |
1 | 41 | 2 |
| Ukupno | 33,33 % | < 60% 61-70% 71-80% 81-90% 91-100% | Nedovoljan (1) Dovoljan (2) Dobar (3) Vrlo dobar (4) Izvrstan (5) | 1 | 41 | 2 |
| Elementi praćenja | Maksimalno bodova ili udio u ocjeni | Bodovna skala ocjena | Ocjena | Broj sati izravne nastave | Ukupni broj sati rada prosječnog studenta | ECTS bodovi |
|---|---|---|---|---|---|---|
| Parcijalni ispit 3 | 33,33 % |
< 60% 61-70% 71-80% 81-90% 91-100% |
Nedovoljan (1) Dovoljan (2) Dobar (3) Vrlo dobar (4) Izvrstan (5) |
1 | 41 | 1 |
| Ukupno | 33,33 % | < 60% 61-70% 71-80% 81-90% 91-100% | Nedovoljan (1) Dovoljan (2) Dobar (3) Vrlo dobar (4) Izvrstan (5) | 1 | 41 | 2 |
Pismeni ispit
U slučaju da student ne položi ispit putem parcijalnih ispita tijekom semestra, polaže cjeloviti pisani ispit koji uključuje cjelokupno gradivo kolegija. Ispit se prijavljuje u sustavu ISVU unutar propisanih ispitnih rokova.
| Elementi praćenja | Opis | Rok | Nadoknada |
|---|---|---|---|
| Parcijalni ispit 1 | Studenti imaju mogućnost polaganja kolegija putem parcijalnih ispita od kojih svaki čini 33,33% ukupne ocjene. Parcijalni ispiti su pismeni i organizirani su u sklopu nastave, a konačna ocjena dobiva se iz prosjeka tri položena parcijalna ispita. Ukoliko student ne položi parcijalne ispite dužan je polagati pismeni ispit. | Prijavljuje se kod nastavnika. | U toku nastave. |
| Parcijalni ispit 2 | Studenti imaju mogućnost polaganja kolegija putem parcijalnih ispita od kojih svaki čini 33,33% ukupne ocjene. Parcijalni ispiti su pismeni i organizirani su u sklopu nastave, a konačna ocjena dobiva se iz prosjeka tri položena parcijalna ispita. Ukoliko student ne položi parcijalne ispite dužan je polagati pismeni ispit. | Prijavljuje se kod nastavnika. | U toku nastave. |
| Parcijalni ispit 3 | Studenti imaju mogućnost polaganja kolegija putem parcijalnih ispita od kojih svaki čini 33,33% ukupne ocjene. Parcijalni ispiti su pismeni i organizirani su u sklopu nastave, a konačna ocjena dobiva se iz prosjeka tri položena parcijalna ispita. Ukoliko student ne položi parcijalne ispite dužan je polagati pismeni ispit. | Prijavljuje se kod nastavnika. | U toku nastave. |
Tjedni plan nastave
- - Umjetnost Krete i Mikene; Umjetnost antičke Grčke
- - Umjetnost antičkoga Rima; Umjetnost kasne antike
- - Ranokršćanska umjetnost; Umjetnost Bizanta
- - Umjetnost ranog srednjeg vijeka
- - Umjetnost romanike
- - Umjetnost gotike
- - Umjetnost renesanse i manirizma
- - Umjetnost baroka i rokokoa
- - Arhitektura i urbanizam 19. st.
- - Slikarstvo i skulptura 19. st.
- - Arhitektura i urbanizam 1. pol. 20. st.
- - Slikarstvo i skulptura 1. pol. 20. st.
- - Arhitektura i urbanizam 2. pol. 20 st.
- - Slikarstvo i skulptura 2. pol. 20. st.
- - Dizajn, fotografija, film, novi mediji
Obvezna literatura
- P. J. E. Davies, W. B. Denny, F. F. Hofrichter, J. Jacobs, A. M. Roberts; D. L. Simon, Jansonova povijest umjetnosti: zapadna tradicija, 7. izdanje, Varaždin: Stanek d.o.o., 2008. [prema djelu H. W. Jansona Povijest umjetnosti / History of art: a survey of the major visual arts from the dawn of history to the present day, prvo izdanje 1962.]
- M. Jurković, Umjetnička baština Hrvatske, u: Hrvatska na prvi pogled: udžbenik hrvatske kulture, S. L. Udier (ur.), Zagreb, Filozofski fakultet, 2014., str. 230-269.
- Bilješke sa predavanja.
Preporučena literatura
- J. Boardman, Greek Art (4. revidirano izdanje), Thames and Hudson, London, 2004.
- D. Strong, Roman Art (revidirano izdanje, ur. R. Ling), Yale University Press, New Haven/London, 1995.
- R. Krautheimer, Early Christian and Byzantine Architecture, Yale University Press, London, 1986.
- J. Beckwith, Early Medieval Art, Thames and Hudson, London, 1974.
- R. Toman (ur.), Romanesque: architecture – sculpture – painting, Könemann, Köln, 1997.
- R. Toman (ur.), Gothic: architecture – sculpture – painting, Könemann, Köln, 2004.
- J. T. Paoletti, G. M. Radke, Art in Renaissance Italy, Laurence King Publishing, London, 2011.
- R. Wittkower, Art and Architecture in Italy 1600-1750 (revidirano izdanje, ur. J. Connors i J. Montagu), Yale University Press, New Haven/London, 1999.
- E. G. Holt (ur.), From the Classicist to the Impressionists. Art and Architecture in the 19th Century, Yale University Press, New Haven/London, 1986.
- I. F. Walter (ur.), Umjetnost 20. stoljeća, Taschen, Köln/VBZ, Zagreb, 2004.
- M. Pelc (ur.), Hrvatska umjetnost: Povijest i spomenici, Institut za povijest umjetnosti – Školska knjiga, Zagreb, 2010.
Sličan predmet na srodnim sveučilištima
- Umetnostna zgodovina, Univerza v Ljubljani, Biotehniška fakulteta, Krajinska arhitektura