Stvaranje klimatski-pametnih tla: Ublažavanje procesa erozije i degradacije tla u hrvatskim poljoprivrednim sustavima

Akronim: FORMclimaSOIL

Naziv natječaja: IP 2022-10

Izvor financiranja: Hrvatska zaklada za znanost

Uloga AFZ: koordinator

Ukupna vrijednost: 198.982,15 EUR

Financirani iznos: 198.982,15 EUR

Broj ugovora: IP-2022-10-5692

Početak provedbe: 18.12.2023.

Završetak provedbe: 17.12.2027.

Tla pod usjevima zauzimaju 12 % kopnene površine što čini ovaj način korištenja zemljišta važnim po pitanju regulacije klime zbog jedinstvene uloge tla kao spremnika. Europska unija (EU) pokreće nekoliko politika (npr. Zeleni dogovor, Zakon o klimi, Strategija bioraznolikosti 2030., Od polja do stola) koje će transformirati poljoprivredne sustave u kojima će upravljanje ugljikom (C) imati ključnu ulogu u postizanju klimatskih ciljeva EU, neutralnosti degradacije zemljišta te druge UN-ove ciljeve održivog razvoja. U ovom trenu, hrvatski poljoprivrednici još uvijek nemaju implementiranu dobru poljoprivrednu praksu što dovodi do ubrzanog gubitka C i degradacije zemljišta. Projektni prijedlog omogućit će dugoročna istraživanja praksi gospodarenja tlom uporabom daljinskih i istraživanja na terenu na kvalitetu tla, produktivnost, sekvestraciju C i degradaciju zemljišta. To će omogućiti bolju perspektivu o utjecajima praksi gospodarenja na svojstva tla i hidrološki odgovor. Korištenjem tehnika daljinskog istraživanja omogućit će se digitalna analiza terena visoke razlučivosti i pružiti potencijal za razvoj jednog ili skupa modela. Kombinirane tehnike za determinaciju erozije tla u Hrvatskoj pedosferi nisu još korištene. Stoga su ciljevi: 1) ispitati prakse upravljanja tlom (konzervacijske i konvencionalne) i njihov utjecaj na kvalitetu tla, sekvestraciju C i prinos; 2) odrediti hidrološku reakciju i godišnju eroziju tla pod različitim praksama upravljanja; 3) upotrijebiti daljinska i terenska istraživanja u kako bi se ustvrdila erozija te omogućilo bolje razumijevanje njezinog procesa. Trenutni projekt omogućuje korak naprijed u ovom ekološkom i poljoprivrednom problemu. Potrebne su brze mjere za uspostavu održivijih praksi koje će smanjiti izravne i neizravne utjecaje konvencionalne poljoprivrede. To je ključno za postizanje ciljeva EU (npr. Zeleni dogovor ili Strategija bioraznolikosti) te za postizanje UN-ove neutralnosti degradacije zemljišta.

izv. prof. dr. sc. Igor Bogunović
Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet

prof. dr. sc. Ivica Kisić
Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet

dr. sc. Marija Galić
Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet

Ivan Dugan, mag. ing. agr.
Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet