Mikrobna raznolikost prirodnih i antropogenih ekoloških sustava (144082)
Nositelj predmeta
Opis predmeta
Raznolikost mikrobnog svijeta, Taksonomske skupine mikroorganizama i njihove glavne morfološke i fiziološke karakteristike, Klasifikacija i nomenklatura mikroorganizama, Značaj proučavanja bioraznolikosti prirodnih i antropogenih sredina, Mikroorganizmi u hidrosferi, pedosferi, atmosferi i biosferi; Metode u identifikaciji mikroorganizama, Genetska raznolikost prirodnih populacija , Izolacija i identifikacija autohtonih sojeva; Utjecaj pedoloških karakteristika na strukturu mikrobnih zajednica, Metode za procjenu bioraznolikosti, mikrobne biomase i mikrobne aktivnosti u tlu; Uloga bioraznolikosti u kruženju hranjiva i plodnosti tla, inhibiciji nepoželjnih organizama, degradaciji i detoksifikaciji štetnih kemikalija. Različiti agrotehnički zahvati u funkciji povećanja mikrobne raznolikosti poljoprivrednih tala; Struktura mikrobnih zajednica u rizosferi, Populacijska dinamika i interakcije u rizosferi, Mikrobni metaboliti u rizosferi.
Vrsta predmeta
- Diplomski studij / Agroekologija / Mikrobna biotehnologija u poljoprivredi (Izborni predmet, 2. semestar, 1. godina)
- Diplomski studij / Agroekologija / Agroekologija (Izborni predmet, 2. semestar, 1. godina)
ECTS: 6.00
Engleski jezik: R1
E-učenje: R1
Sati nastave: 60
Predavanja: 42
Laboratorijske vježbe: 6
Seminar: 12
Izvođač predavanja
- izv. prof. dr. sc. Nataša Hulak
- doc. dr. sc. Sunčica Bosak
Izvođač vježbi
Izvođač seminara
Ocjenjivanje
Dovoljan (2): 60-70%
Dobar (3): 71-80%
Vrlo dobar (4): 81-90%
Izvrstan (5): 91-100%
Opće kompetencije
Predmet upoznaje studente sa najvažnijim aspektima sistematike i taksonomije mikroorganizama te suvremenim koncepcijama u proučavanju mikrobnog biodiverziteta u različitim ekološkim sredinama. Nakon odslušanog predmeta studenti će dobiti neophodna teorijska znanja i biti osposobljeni da integriraju i praktično primjene stečena znanja u istraživanjima u agroekologiji koja se odnose na očuvanje mikrobnog biodiverziteta i njegovog iskorištavanja u poljoprivredi i naročito u podizanju razine plodnosti tala.
Oblici nastave
- Predavanja
- Laboratorijske vježbe
Laboratorijske provode se u manjim skupinama kako bi se svakom studentu omogućilo sudjelovanje u praktičnom radu vezanim uz svladavanja određenih konvencionalnih i molekularnih metoda koje se koriste za izolaciju, identifikaciju mikroorganizama u prirodnim sredinama te utvrđivanja genetske raznolikosti u prirodnim populacijama. - Pokusi na predavanjima
- Seminari
Skupine (3 studenta) samostalno izrađuju i prezentiraju predavanje iz pojedinih programskih dijelova modula koje najčešće tematski je povezano sa novim spoznajama iz ovoga područja ili specifičnim agroekološkim uvjetima. Na ovaj način potiče se timski rad, provjerava sposobnost pronalaženja odgovarajućih referenci i njihovog kritičkog vrednovanja kao i razvoj komunikacijskih vještina.
Ishodi učenja i način provjere
| Ishod učenja | Način provjere |
|---|---|
| razumjeti značaj proučavanja i očuvanja prirodne mikrobne raznolikosti različitih prirodnih i antropogenih sredina | Aktivno sudjelovanje u raspravama tijekom nastave, seminarski rad, pismeni i usmeni ispit |
| objasniti postupke i metode koje se koriste za identifikaciju mikroorganizama izoliranih iz prirodnih sredina kao i za proučavanje genetske raznolikosti prirodnih populacija bakterija i gljiva | Aktivno sudjelovanje u raspravama tijekom nastave, seminarski rad, pismeni i usmeni ispit |
| navesti i objasniti glavne taksonomske skupine mikroorganizama | Aktivno sudjelovanje u raspravama tijekom nastave, seminarski rad, pismeni i usmeni ispit |
| razumjeti i objasniti utjecaj ekoloških uvjeta na strukturu mikrobnih zajednica u tlu | Aktivno sudjelovanje u raspravama tijekom nastave, seminarski rad, pismeni i usmeni ispit |
| preporučiti određene agrotehničke zahvate u funkciji povećanja mikrobne raznolikosti poljoprivrednih tala | Aktivno sudjelovanje u raspravama tijekom nastave, seminarski rad, pismeni i usmeni ispit |
Način rada
Obveze nastavnika
Održavanje predavanja, priprema tema i materijala studentima za izradu seminarskog rada, organizacija izlaganja seminarskih radova, individualne konzultacije vezane uz seminarski rad, organizacija i izvedba laboratorijskih vježbi, evidencija prisutnosti studenata na predavanjima i vježbama, praćenje aktivnosti studenata tijekom predavanja, seminara i vježbi, priprema nastavnih materijala (predavanja i vježbe) studentima, konzultacije, organiziranje i održavanje pismenih i usmenih provjera znanja tijekom semestra i ispitnih rokova
Obveze studenta
Prisutnost na predavanjima i vježbama, izrada pisanog seminarskog rada na osnovu predloženih tema, usmeno izlaganje seminarskog rada, polaganje ispita tijekom semestra ili u ispitnim rokovima
Polaganje ispita
| Elementi praćenja | Maksimalno bodova ili udio u ocjeni | Bodovna skala ocjena | Ocjena | Broj sati izravne nastave | Ukupni broj sati rada prosječnog studenta | ECTS bodovi |
|---|---|---|---|---|---|---|
| Pohađanje nastave i aktivno sudjelovanje na nastavi | Korektivni bodovi | 46 | 46 | 1 | ||
| Seminarski rad (ocjena vještine pisanja i izlaganja) | 20 |
procjena nastavnika procjena nastavnika procjena nastavnika procjena nastavnika |
Dovoljan (2) Dobar (3) Vrlo dobar (4) Izvrstan (5) |
12 | 30 | 1 |
| Test znanja 1 (T1) | 20 |
60-70% 71-80% 81-90% 91-100% |
Dovoljan (2) Dobar (3) Vrlo dobar (4) Izvrstan (5) |
1 | 35 | 1,5 |
| Test znanja 2 (T2) | 20 |
60-70% 71-80% 81-90% 91-100% |
Dovoljan (2) Dobar (3) Vrlo dobar (4) Izvrstan (5) |
1 | 35 | 1,5 |
| Ispitni rok *Usmeni | 40 |
60-70% 71-80% 81-90% 91-100% |
Dovoljan (2) Dobar (3) Vrlo dobar (4) Izvrstan (5) |
34 | 1 | |
| UKUPNO | 100% | 60 | 180 | 6 |
| Elementi praćenja | Maksimalno bodova ili udio u ocjeni | Bodovna skala ocjena | Ocjena | Broj sati izravne nastave | Ukupni broj sati rada prosječnog studenta | ECTS bodovi |
|---|---|---|---|---|---|---|
| Pohađanje nastave i aktivno sudjelovanje na nastavi | korektivni bodovi | 46 | 46 | 1 | ||
| Seminarski rad (ocjena vještine pisanja i izlaganja) | 20% |
procjena nastavnika procjena nastavnika procjena nastavnika procjena nastavnika |
Dovoljan (2) Dobar (3) Vrlo dobar (4) Izvrstan (5) |
12 | 30 | 1 |
| Ispitni rok **Pisani/usmeni | 80% |
60-70% 71-80% 81-90% 91-100% |
Dovoljan (2) Dobar (3) Vrlo dobar (4) Izvrstan (5) |
2 | 104 | 4 |
| Ukupno | 100% | 60 | 180 | 6 |
| Elementi praćenja | Opis | Rok | Nadoknada |
|---|---|---|---|
| Test znanja 1 (T1) | Pismenim putem provjerava se prvi programski dio modula. | tijekom semestra | ispitni rokovi |
| Test znanja 2 (T2) | Drugom testu znanja mogu pristupiti studenti koji su položili prvi test. | tijekom semestra | ispitni rokovi |
| Ispitni rok *Usmeni | Studenti koji su uspješno položili oba testa znanja (odnosno pismeni dio ispita) mogu pristupiti usmenom dijelu ispita. | ispitni rokovi | |
| Ispitni rok **Pisani/usmeni | Ukoliko student ne položi testove znanja tijekom semestra , cjelokupno gradivo polaže pismenim te nakom toga usmenim putem. | ispitni rokovi |
Tjedni plan nastave
- značaj mikrobne raznolikosti- definicija bioraznolikosti, razine bioraznolikosti, tlo kao rezervoar bioraznolikosti, vrijednost bioraznolikosti tla, ugroženost bioraznolikosti tla- najveće prijetnje, europska politika-uloga EU u razumijevanju i zaštiti bioraznolikosti tla
- uvod u sistematiku mikroorganizama, povezanost sa srodnim disciplinama- klasifikacija, taksonomija, nomenklatura mikroorganizama;taksonomske kategorije,praktični značaj taksonomije, identifikacija nepoznatih mikroorganizama, prokariotski i eukariotski mikroorganizmi
- sistematika prokariota-proteobakterije- alfa-proteobakterije- najznačajniji predstavnici i njihove glavne karakteristike te njihov značaj u poljoprivredi i zaštiti okoliša
- beta, gama i delta proteobakterije – karakteristike, značaj i primjena
- arhebakterije- sistematika, karakteristike, značaj
- sistematika eukariota
- mikrobna raznolikost različitih prirodnih sredina- prirodna raznolikost rizobija u različitim tipovima tala
- raznolikost kvasaca
- raznolikost bakterija mliječne kiseline
- mikrobna raznolikost u hidrosferi /limnološka i marinska mikrobiologija/, atmosferi i biosferi
- mikrobna raznolikost u pedosferi; metode za procjenu bioraznolikosti i mikrobne aktivnosti u tlu, enzimatska raznolikost u tlu
- metode u proučavanju genetska raznolikosti i sastava prirodnih populacija
- mikrobiologija rizosfere- struktura mikrobnih zajednica u rizosferi, populacijska dinamika i interakcije u rizosferi, mikrobni metaboliti
- mikrobna raznolikost kao indikator kvalitete poljoprivrednih tala
- ekološka uloga bioraznolikosti u agroekosustavu - Uloga bioraznolikosti u kruženju hranjiva i plodnosti tla, inhibiciji nepoželjnih organizama,degradaciji i detoksifikaciji štetnih kemikalija. Različiti agrotehnički zahvati u funkciji povećanja mikrobne raznolikosti poljoprivrednih tala
Obvezna literatura
- K. Pawlowski. Prokaryotic Symbionts in Plants, Springer 2009
- Collins, W.C., Qualset, C.O. (1999). Biodiversity in Agroecossytems. CRC Press.
- Lynch, J.M.: (1990). The rhizosphere. John Wiley & Sons.
- Sylvia D. M., Fuhrmann ,J .J., Hartel, P.G., Zuberer, D.A. (1999). Principles and Applications of Soil Microbiology. Prentice Hall, Inc.
Preporučena literatura
- Killlham, K. (1995). Soil Ecology.Cambridge University Press.
- Rosa, C.A. , Peter, G. (2005). Biodiversity and Ecophysiology of Yeasts. Springer.