Formiranje prinosa ratarskih kultura (144323)
Nositelj predmeta
Opis predmeta
Modul sustavno i detaljno upoznaje studenta s glavnim vanjskim čimbenicima i agrotehničkim zahvatima koji utječu na procese formiranja priroda, prinosa i kakvoće prinosa ratarskih kultura u poljskim uvjetima. U uvodnim predavanjima student stječe znanje o značaju ratarske proizvodnje u Hrvatskoj i svijetu, najvažnijim dostignućima u poljoprivrednoj proizvodnji u prošlom stoljeću, te tendencijama u suvremenoj proizvodnji. Obrađuju se principi geografske rasprostranjenosti i rajonizacije ratarskih kultura. Slijede primjeri povećanja prinosa najvažnijih poljoprivrednih kultura (pšenice, riže i kukuruza) kao rezultat poboljšanih agrotehničkih zahvata i oplemenjivanja u prošlom stoljeću. U slijedećem programskom dijelu obrađuju se najčešći limitirajući čimbenici proizvodnje ratarskih kultura na otvorenom. Prezentira se utjecaj klimatskih, odnosno vremenskih uvjeta tijekom vegetacije na prinos i kakvoću prinosa ratarskih kultura. Utjecaj temperature i fotoperioda na faze razvoja i rasta, biološki prirod i prinos detaljno se objašnjava na nekoliko tipičnih skupina različitih ratarskih kultura. Student se na predavanjima upoznaje s važnošću poznavanja akumulacije toplotnih jedinica tijekom vegetacije, a u vježbama s različitim metodama njihovog izračunavanja. Fotosintetski potencijal usjeva je temeljni čimbenik formiranja prinosa pa se sustavnim i logičnim slijedom prezentiraju čimbenici koji utječu na dinamiku njegovog razvoja. Slijede predavanja o koeficijentu poljoprivredne efikasnosti fotosinteze i važnosti poznavanja kakvoće prinosa u obračunavanju žetvenog indeksa. Prezentira se utjecaj različitih agrotehničkih zahvata (izbor sorte, rok sjetve, navodnjavanje, gnojidba i dr.) na formiranje prinosa najznačajnijih ratarskih kultura u Hrvatskoj i svijetu. U vježbama, u praktikumu i na terenu, student stječe znanja i vještine pravilnog uzorkovanja i analiza komponenata prinosa kao temeljnih postupaka za razumijevanje procesa stvaranja kakvoće i kvantitete prinosa u poljskim uvjetima i čimbenika koji su utjecali na njihovo formiranje. Sastavni dio modula je i izrada seminarskog rada na temu mogućnosti povećanja prinosa određene ratarske kulture putem razrade agrotehničkih mjera.
Vrsta predmeta
- Diplomski studij / Biljne znanosti (Izborni predmet, 2. semestar, 1. godina)
ECTS: 3.00
Engleski jezik: R1
E-učenje: R1
Sati nastave: 30
Predavanja: 18
Vježbe u praktikumu: 2
Seminar: 10
Izvođač predavanja
Izvođač vježbi
Izvođač seminara
Ocjenjivanje
Dovoljan (2): 60-70% točnih odgovora
Dobar (3): 71-80% točnih odgovora
Vrlo dobar (4): 81-90% točnih odgovora
Izvrstan (5): 91-100% točnih odgovora
Opće kompetencije
Studeni stječu napredna znanja o zakonitostima agronomski učinkovite proizvodnje jednogodišnjih i višegodišnjih ratarskih kultura za različitu namjenu (plod, cijela biljku ili određene dijelove). Tijekom nastavnog procesa student razvija sposobnost kritičnog razmišljanja. Nakon odslušanog i položenog predmeta moći će primjenjivati stečeno znanje, sposobnosti i vještine u praksi, te nadograđivati stečeno znanje u samostalnom ili timskom radu. Student će moći donositi samostalne odluke odnosno obavljati veći dio stručnih poslova organizatora biljne proizvodnje na oranicama kako na vlastitom poljoprivrednom gospodarstvu tako i u većim poslovnim subjektima.
Oblici nastave
- Predavanja
P - Vježbe u praktikumu
V - Terenske vježbe
V - Seminari
S
Ishodi učenja i način provjere
| Ishod učenja | Način provjere |
|---|---|
| Znanje o najvažnijim dostignućima u povećanju prinosa glavnih poljoprivrednih kultura | Testovi znanja, završni pisani test, usmeni ispit. |
| Znanje o glavnim okolišnim čimbenicima koji limitiraju ratarsku proizvodnju | Testovi znanja, završni pisani test, usmeni ispit. |
| Kritično mišljenje o limitirajućim čimbenicima ratarske proizvodnje u uvjetima umjerenog klimata | Seminarski rad, usmeni ispit. |
| Znanje o važnosti poznavanja akumulacije toplotnih jedinica tijekom vegetacijske sezone uzgajane kulture i sposobnost računanja sume nakupljenih toplinskih jedinica koristeći različite metode | Testovi znanja, završni pisani test, usmeni ispit. |
| Znanje nužno za analizu značaja fotosintetskog potencijala usjeva i njegovog razvoja u poljskim uvjetima | Testovi znanja, završni pisani test, usmeni ispit. |
| Sposobnost planiranja i davanja preporuka za agrotehničke zahvate u tehnološkom procesu ratarske proizvodnje u odnosu na specifičnost odabrane sorte | Seminarski rad, usmeni ispit. |
| Znanje, sposobnosti i vještine nužne za prikupljanje, analizu i prezentaciju relevantnih podataka iz stručne i znanstvene literature širokoj i stručnoj publici | Seminarski rad, usmeni ispit. |
| Znanje i vještine za uzimanja reprezentativnog uzorka ratarskih kultura za određivanje biološkog priroda, žetvenog indeksa i komponenata prinosa | Testovi znanja, završni pisani test, usmeni ispit. |
| Analiza komponenata prinosa u cilju objašnjenja i razumijevanja ostvarenog prinosa odnosno biološkog priroda | Testovi znanja, završni pisani test, usmeni ispit. |
Način rada
Obveze nastavnika
Planiranje, organiziranje i održavanje predavanja i vježbi, te seminarskih radova i terenske nastave. Svi nastavni materijali su organizirani prema nastavnim cjelinama i dostupni u sustavu Merlin. Pomoću sustava Merlin studentima je također dostupan i kalendar važnijih događanja za kolegij, obavijesti vezane uz izvođenje nastave na kolegiju i održavanje pisanog i usmenog dijela ispita, te rezultati ocjenjivanja studentskih seminara i pisanih testova.
Obveze studenta
Redovito pohađanje nastave, izrada i prezentacija seminara, polaganje ispita.
Polaganje ispita
| Elementi praćenja | Maksimalno bodova ili udio u ocjeni | Bodovna skala ocjena | Ocjena | Broj sati izravne nastave | Ukupni broj sati rada prosječnog studenta | ECTS bodovi |
|---|---|---|---|---|---|---|
| 1. pisani test znanja (T1) | 35% |
0-59% 60-70% 71-80% 81-90% 91-100% |
Nedovoljan (1) Dovoljan (2) Dobar (3) Vrlo dobar (4) Izvrstan (5) |
10 | 30 | 1 |
| 2. pisani test znanja (T2) | 35% |
0-59% 60-70% 71-80% 81-90% 91-100% |
Nedovoljan (1) Dovoljan (2) Dobar (3) Vrlo dobar (4) Izvrstan (5) |
10 | 30 | 1 |
| Seminarski rad (S) | 30% |
0-59% 60-70% 71-80% 81-90% 91-100% |
Nedovoljan (1) Dovoljan (2) Dobar (3) Vrlo dobar (4) Izvrstan (5) |
10 | 30 | 1 |
| UKUPNO | 100% | ((T1×35)+(T2×35)+(S×30))/100 | 30 | 90 | 3 |
| Elementi praćenja | Maksimalno bodova ili udio u ocjeni | Bodovna skala ocjena | Ocjena | Broj sati izravne nastave | Ukupni broj sati rada prosječnog studenta | ECTS bodovi |
|---|---|---|---|---|---|---|
| Završni pisani i usmeni ispit (ZI) | 70% |
0-59% 60-70% 71-80% 81-90% 91-100% |
Nedovoljan (1) Dovoljan (2) Dobar (3) Vrlo dobar (4) Izvrstan (5) |
20 | 60 | 2 |
| Seminarski rad (S) | 30% |
0-59% 60-70% 71-80% 81-90% 91-100% |
Nedovoljan (1) Dovoljan (2) Dobar (3) Vrlo dobar (4) Izvrstan (5) |
10 | 30 | 1 |
| Ukupno | 100% | ((ZI×70)+(S×30))/100 | 30 | 90 | 3 |
| Elementi praćenja | Opis | Rok | Nadoknada |
|---|---|---|---|
| 1. pisani test znanja (T1) | Prvom testu znanja mogu pristupiti samo studenti koji redovito pohađanju nastavu. Pitanja prema održanim nastavnim jedinicama i ishodima učenja. | U 9. tjednu nastave. | |
| 2. pisani test znanja (T2) | Drugom testu znanja mogu pristupiti samo studenti koji redovito pohađanju nastavu i koji su položili 1. test znanja. Pitanja prema održanim nastavnim jedinicama i ishodima učenja. | U 13 tjednu nastave. | |
| Seminarski rad (S) | Pisani rad, sadržaj i način izlaganja. Studenti pripremaju pisanu i usmenu prezentaciju prema danim uputama. Korištenje tuđeg rješenja je zabranjeno. | Prezentacije u 14. i 15. tjednu nastave. | |
| Završni pisani i usmeni ispit (ZI) | Namijenjen je studentima koji nisu pristupili ili položili testove znanja. Završnom pisanom testu iz predavanja mogu pristupiti samo studenti koji su izvršili sve obveze prema predmetu. Pitanja prema održanim nastavnim jedinicama i ishodima učenja. Usmeni dio ispita održava se nakon pozitivno riješenog pisanog dijela ispita. | Redoviti i izvanredni ispitni rokovi. Prijavljuje se u sustavu ISVU | |
| Seminarski rad (S) | Pisani rad, sadržaj i način izlaganja. Studenti pripremaju pisanu i usmenu prezentaciju prema danim uputama. Korištenje tuđeg rješenja je zabranjeno. | Prezentacije u 14. i 15. tjednu nastave. |
Tjedni plan nastave
- P – Površine i prinosi glavnih ratarskih kultura. Analiza strukture ratarske proizvodnje u Hrvatskoj i svijetu.
- P – Pregled najvažnijih dostignuća u povećanju prinosa ratarskih kultura. Tendencije u suvremenoj proizvodnji.
- P – Klimatski uvjeti i ratarska proizvodnja. Poljoprivredne sezone i biljne klimatske zone. Geografska rasprostranjenost i rajonizacija kultura.
- P – Glavni limitirajući čimbenici proizvodnje u uvjetima umjerenog klimata. Utjecaj kultivara/sorte, temperature i fotoperioda na faze razvoja i rasta uzgajanog usjeva.
- P – Uloga temperature u biljnoj proizvodnji. Vernalizacija, otpornost na niske temperature i procesi „kaljenja“. Akumulacija toplotnih jedinica tijekom vegetacije usjeva.
- V – Metode izračunavanja toplotnih jedinica. Studenti dobivaju temu i formalne upute za izradu seminarskog rada i prezentaciju.
- P – Fotosintetski potencijal usjeva kao temeljni faktor stvaranja biološkog priroda i prinosa. Razlike u optimalnom indeksu lisne površine i fotosintetskom potencijalu različitih ratarskih kultura. Utjecaj roka, gustoće i načina sjetve te gnojidbe dušikom na razvoj i formiranje fotosintetskog potencijala.
- P – Stres vode u ratarskoj proizvodnji. Kritični period za vodu. Utjecaj nedostatka vode u pojedinim fenofazama na prinos i komponente prinosa ratarskih kultura. Određivanje vodnog režima usjeva. Vodni deficit listova.
- P – Prvi pisani test znanja. Reakcija kultura na okolinske stresove (kiselost tla, bolesti, štetočine, korove, salinitet, nedostatak hraniva). Specifična reakcija sorata/kultivara unutar pojedinih vrsta.
- P – Koeficijent poljoprivredne efikasnosti fotosinteze. Utjecaj vremenskih uvjeta tijekom vegetacije na prinos i kakvoću prinosa zrnatih kultura u različitim rokovima sjetve (optimalni, naknadni, postrni) i žetve (fiziološka zrelost, tehnološka zrelost).
- P – Analiza komponenata prinosa kao temeljni postupak za razumijevanje procesa stvaranja kakvoće i kvantitete prinosa u poljskim uvjetima i čimbenika koji su utjecali na njihovo formiranje.
- V – Metode pravilnog uzorkovanja i analiza komponenata prinosa u kulturama rijetkog sklopa.
- V – Metode pravilnog uzorkovanja i analiza komponenata prinosa u kulturama gustog sklopa. Drugi pisani test znanja.
- S – Prezentacija seminarskog rada o mogućnostima daljnjeg povećanja prinosa ratarskih kultura putem razrade agrotehničkih mjera.
- S – Nastavak prezentacija seminarskih radova i kritično razmišljanje o mogućnostima daljnjeg povećanja prinosa ratarskih kultura.
Obvezna literatura
- Gotlin, J., Pucarić, A. (1979). Specijalno ratarstvo (I. dio). Zagreb: Sveučilišna naklada Liber.
- Petr, J., Cerny, V., Hruska, L. (1988). Yield formation in the main field crops. New York: Elsevier.
- Fageria, N. K. (1992). Maximizing crop yields. New York: Marcel Dekker.
Preporučena literatura
- Evans, L. T. (ed.). (1975). Crop Physiology: Some case histories. New York: Cambridge Univ. Press
- Satorre, E. H., Slafer, G. A. (ed.). (1999). Wheat: ecology and physiology of yield determination. New York: Food Products Press.
- Kirda, C., Moutonnet, P., Hera, C., Nielsen, D. R (eds). (1999). Crop yield response to deficit irrigation. Dordrecht: Kluwer Academic Publishers.
- Sinclair, T. R., Purcell, L. C., Sneller, C. H. (2004). Crop transformation and the challenge to increase yield potential. – u: Trends in Plant Sci. 9:70-75.
- Sinclair,T, R., Muchow, R. C. (1999). Radiation use efficiency. –u: Adv. Agronomy 65:215-265. Egli, D. B. (1998). Seed biology and the yield of grain crops. New York: CAB International.
- Fischer, R. A. (1983). Wheat. - u: Smith, W. H., Banta J. J. (eds). Potential productivity of field crops under different environments. Los Baños, Philippines: IRRI, str. 129-154.
Sličan predmet na srodnim sveučilištima
- Yield Formation in the Field Crops, Mendel University in Brno
- Management of Crop Production, Yield Formation and Quality, Slovak University of Agriculture in Nitra