Razvoj oblikovanja krajobraza (154266)
Nositelj predmeta
Opis predmeta
Modul upoznaje studente s povijesnim pregledom krajobraznog oblikovanja i s društvenom ulogom vrtne umjetnosti kroz povijest. Komparacija zapadnih i istočnih civilizacija. Začetci oblikovanja u prapovijesno doba kao kulturni krajobraz. Pregled europskog povijesnog stvaralaštva: Egipat i antika - srednji vijek - renesansa - barok - engleski krajobrazni stil - eklekticizam 19. st. - moderna u 20.st. - Land Art - suvremeni trendovi. Stvaralaštvo Dalekog Istoka: Kina - Japan - Islam u Aziji, Africi i Europi. Tradicija vrtne umjetnosti u Hrvatskoj. Važnost baštine vrtne umjetnosti te problemi njezinog vrednovanja i zaštite. Studenti kroz vježbe i seminare savladaju poznavanje osnovnih oblikovnih i strukturnih obilježja pojedinog povijesnog razdoblja. Polaganje ispita se provodi preko parcijalnih testova znanja i/ili završnog ispita, čemu prethodi obavezno izvršavanje seminarskih radova i zadataka na vježbama.
Vrsta predmeta
- Prijediplomski studij / Krajobrazna arhitektura (Obvezni predmet, 5. semestar, 3. godina)
ECTS: 6.00
Engleski jezik: R1
Sati nastave: 60
Predavanja: 35
Seminar: 6
Terenske vježbe: 4
Projektantske vježbe: 15
Izvođač predavanja
Izvođač vježbi
Ocjenjivanje
Dovoljan (2): 60-70%
Dobar (3): 71-80%
Vrlo dobar (4): 81-90%
Izvrstan (5): 91-100%
Uvjeti za dobivanje potpisa
Redovito pohađanje nastave i izvršavanje postavljenih zadataka.
Opće kompetencije
Predmet osposobljava studente za razumijevanje uloge krajobraznog oblikovanja kroz povijest s ciljem formiranja adekvatnog odnosa prema baštini te ih upoznaje s bogatstvom gramatike u krajobraznom oblikovanju i njezinim razvojem kroz povijest.
Oblici nastave
- Predavanja
Predavanja po tematskim cjelinama predviđene nastavnim planom. - Seminari
kroz seminare se studenti upoznaju s osnovnim značajkama drugih umjetnosti (arhitektura, slikarstvo, kiparstvo) određenih povijesnih razdoblja. - Projektantske vježbe
u sklopu vježbi studenti analiziraju riječnik oblikovanja i sintaksu karakteristična za svako povijesno razdoblje. Skiciranje. Konačan produkt – mapa analitičkih skica s opisima za sva povijesna razdoblja.
Ishodi učenja i način provjere
| Ishod učenja | Način provjere |
|---|---|
| Ustanoviti razliku između postojećeg i željenog stanja krajobrazne baštine | Pismeni, Usmeni |
| Poznavati temelje i osnove razvoja i djelovanja krajobrazne arhitekture kroz povijest | Pismeni, Usmeni, Projektantske vježbe |
| Prepoznati osnovne značajke različitih stilova krajobraznog oblikovanja | Pismeni, Usmeni, Projektantske vježbe |
| Primijeniti odgovarajuće ručne grafičke tehnike uobičajene na području krajobrazne arhitekture | Pismeni, Projektantske vježbe |
| Prepoznati i vrednovati postojeća stanja krajobrazne baštine | Pismeni, Usmeni, Projektantske vježbe |
Način rada
Obveze nastavnika
Uredno održavanje svih oblika nastave. Određeno vrijeme za konzultacije izvan redovne nastave.
Obveze studenta
Redovito pohađanje nastave i izvršavanje postavljenih zadataka
Polaganje ispita
| Elementi praćenja | Maksimalno bodova ili udio u ocjeni | Bodovna skala ocjena | Ocjena | Broj sati izravne nastave | Ukupni broj sati rada prosječnog studenta | ECTS bodovi |
|---|---|---|---|---|---|---|
| Međuispit pismeni I i II ili završni ispit | 50% |
0-59% 60-70% 71-80% 81-90% 91-100% |
Nedovoljan (1) Dovoljan (2) Dobar (3) Vrlo dobar (4) Izvrstan (5) |
35 | 105 | 3 |
| Seminari | 10% |
0-59% 60-70% 71-80% 81-90% 91-100% |
Nedovoljan (1) Dovoljan (2) Dobar (3) Vrlo dobar (4) Izvrstan (5) |
6 | 18 | 0,5 |
| Projektantske vježbe | 30% |
0-59% 60-70% 71-80% 81-90% 91 -100% |
Nedovoljan (1) Dovoljan (2) Dobar (3) Vrlo dobar (4) Izvrstan (5) |
19 | 57 | 2 |
| Usmeni ispit | 10 |
0-59% 60-70% 71-80% 81-90% 91-100% |
Nedovoljan (1) Dovoljan (2) Dobar (3) Vrlo dobar (4) Izvrstan (5) |
0,5 | ||
| UKUPNO | 100% | 60 | 180 | 6 |
Tjedni plan nastave
- (P) Uvod u modul. Povijest i razvoj oblikovanja - konceptne razlike. Evolucijski i periodični prikaz. Suvisnost od društveno-političkih prilika. Društvena uloga vrtne umjetnosti. Problem povijesne baštine. (S) Uvod u seminare i vježbe.
- (P) Egipat i antikni svijet. Stvaralaštvo u dolinama Eufrata, Tigrisa i Nila. Prijenos agrarnih uzoraka u spiritualni krajobraz. Razvoj osnovnih oblika reda u oblikovanom krajobrazu. Grčka i Imperium Romanum. (PV) Analize relevantnih primjera.
- (P) Srednji vijek i renesansa – novi horizonti. Zaton vrtne umjetnosti u Srednjem vijeku – samostanski vrtovi i Hortus conclusus. Preporod u renesansi na temeljima grčko-rimske antike. (PV) Analize relevantnih primjera. (S) Značajke drugih umjetnosti u renesansi.
- (P) Barok. Vrtna umjetnost u funkciji predstavljanja svjetovne vlasti. Odraz političkog apsolutizma u velikopoteznim kompozicijama baroka. (PV) Analize relevantnih primjera. (S) Značajke drugih umjetnosti u baroku.
- (P) Engleski krajobrazni stil. Naturoidni način krajobraznog oblikovanja kao politička deklaracija i sredstvo u konfliktu građanskog društva sa dvorom. Univerzalno prihvatljive značajke engleskog stila i njihov utjecaj na kasniji razvoj krajobraznog oblikovanja. (PV) Analize relevantnih primjera. (S) Značajke drugih umjetnosti u 19.st.
- (P) Kina – inspiracije prirode i njen prijenos u simbolne strukture. Mogućnosti i upitnost oblikovanja na temelju oponašanja prirode. Uloga daoizma. Jedinstveno jednostavan rječnik oblikovanja. (PV) Analize relevantnih primjera.
- (P) Japan - simbolizam na osnovi čiste apstrakcije. Metafizička osnova japanskog stvaralaštva. Jezerski i čajni vrt. Vrtovi zena – najviši domet purizma u krajobraznom oblikovanju. (PV) Analize relevantnih primjera.
- (kolokvij I) (P) Tradicija Islama. Kuranska utemeljenost vrtne umjetnosti u islamskim zemljama. Stroga geometrija motiva čahar-bag – univerzalna formula oblikovanja. Stvaralaštvo Iberijskog poluotoka. Miješanje islamske i evropske tradicije – sinteze. (PV) Analize relevantnih primjera.
- (P) Njemačke zemlje. Oblikovanje između geometrije i krajobraznog stila. Kontinuitet razvoja u slijedu: srednji vijek - renesansa – barok – krajobrazni stil. Bogata i istodobno najbolje čuvana baština u Evropi. (PV) Analize relevantnih primjera.
- (P) Atlantske zemlje – Nizozemska – Belgija – Švedska – Danska. Autohtono i pod stranim utjecajem razvijano stvaralaštvo u velikom rasponu stilova. (PV) Analize relevantnih primjera.
- (P) Slavenske zemlje. Raznolikost kultura i iz toga proizašlih tradicija krajobraznog oblikovanja – Češka –Rusija – Poljska - Slovenija. Stvaralaštvo u Hrvatskoj. Od dubrovačke renesanse, preko baroka do krajobraznih parkova. (PV) Analize relevantnih primjera.
- Terenska nastava
- (P) 20. stoljeće i suvremenost. Nacionalne škole i internacionalni stil. Suvremeni trendovi. (PV) Analize relevantnih primjera.
- (P) Teorija i praksa revitalizacije povijesne baštine vrtne umjetnosti. (S) Značajke drugih umjetnosti u 20. st.
- (kolokvij II) (S) Primjeri dobre prakse revitalizacije baštine krajobraznog oblikovanja.
Obvezna literatura
- Ogrin, D. (1993). Vrtna umetnost sveta: pregled svetovne dediščine, Pudon i Ewo
- Šćitaroci, O. (1995). Dvorci i perivoji u Slavoniji, Zagreb
- Šišić, B. (1991). Dubrovački renesansni vrt, Dubrovnik
- bilješke sa predavanja
Preporučena literatura
- Oxford Companion to Gardens (2001). London
- Jellicoe, G. (1975). The landscape of man, Thames and Hudson
Sličan predmet na srodnim sveučilištima
- Razvoj krajinskega oblikovanja, Biotehniška fakulteta Univerze v Ljubljani
- History of Landscape Architecture, Edinburgh College of Art
- History of landscape architecture, Universität für Bodenkultur Wien