GIS u ekologiji bilja (144461)
Nositelj predmeta
Opis predmeta
Danas je za uspješan rad u bilo kojem segmentu agronomske struke, potrebno znanje i razumijevanje osnova geografskih informacijskih sustava (GIS).
GIS je skup opreme i alata, potrebnih za prikaz prostornih podataka koji su u današnje vrijeme sve pristupačniji, napredniji i nužni u mnogim disciplinama, uključujući time ekologiju bilja i hortikulturu.
Cilj predmeta je naučiti studenta da već stečena znanja na preddiplomskom studiju o hortikulturnim vrstama proširi i poveže s ekološkim čimbenicima koji na njih utječu u prostornom i vremenskom kontekstu. Na taj će se način doći do novih (geografski ujednačenih) informacija bitnih za ekologiju hortikulturnih vrsta i određivanje ekoloških niša pojedinih biljnih vrsta i kultivara. Cilj je također, integrirati u GIS postojeće prostorne podatke o potencijalnim voćnim i ukrasnim vrstama za introdukciju u hortikulturu i time kreirati nove primijenjene geoinformacije kombiniranjem različitih ekoloških varijabli iz okoliša.
Vrsta predmeta
- Diplomski studij / Hortikultura / Povrćarstvo (Izborni predmet, 3. semestar, 2. godina)
- Diplomski studij / Hortikultura / Ukrasno bilje (Izborni predmet, 3. semestar, 2. godina)
- Diplomski studij / Hortikultura / Vinogradarstvo i vinarstvo (Izborni predmet, 3. semestar, 2. godina)
- Diplomski studij / Hortikultura / Voćarstvo (Izborni predmet, 3. semestar, 2. godina)
ECTS: 3.00
Engleski jezik: R1
E-učenje: R1
Sati nastave: 30
Predavanja: 20
Vježbe u praktikumu: 6
Seminar: 2
Terenske vježbe: 2
Izvođač predavanja
Izvođač vježbi
- izv. prof. dr. sc. Ivica Ljubičić
- dr. sc. Martina Temunović
Ocjenjivanje
Dovoljan (2): 60-70%
Dobar (3): 71-80%
Vrlo dobar (4): 81-90%
Izvrstan (5): 91-100%
Uvjeti za dobivanje potpisa
Redovito pohađanje nastave
Opće kompetencije
S obzirom na površinu, te raspoložive ljudske resurse, jasno da bi kartiranje staništa i biljnog pokrova koristeći tradicionalne metode trajalo dugo uz velike materijalne troškove. Stoga je upotrebom snimaka visokih rezolucija i metodom daljinskog promatranja i GIS-a, moguće identificirati staništa, vegetaciju i ekološke čimbenike, a što će omogućiti praćenje prostornih i vremenskih promjena vegetacije i okoliša.
Integracijom postojećih podataka o rasprostranjenosti hortikulturnih vrsta s različitim ekološkim varijablama u GIS-u, omogućiti će se modeliranje karata potencijalne rasprostranjenosti i povoljnosti staništa uslijed budućih promjena u okolišu, kao i za primjerice predviđanje utjecaja klimatskih promjena.
Oblici nastave
- Predavanja
- Konzultacije
Srijeda_9-11 sati (ili po dogovoru: mail, cloud, tel, GSM)_tijekom semestra_Zavod za botaniku (I pav/2 kat) - Vježbe u praktikumu
u sklopu vježbi se stečena teoretska znanja primjenjuju u radu na računalu (vježbe se provode u grupama od 10-15 studenata) - Terenske vježbe
GPS uređaj, bespilotne letjelice (drone)_upoznavanje i primjena (rad u grupama od 10-15 studenata) - Seminari
Primjena stečenih znanja s predavanja i vježbi, prikazati će se kroz seminarski rad (samostalno ili u grupama po 2-3 studenta)
Ishodi učenja i način provjere
| Ishod učenja | Način provjere |
|---|---|
| znati osnove primjene GIS-a u ekologiji bilja, koje će moći i znati primijeniti u hortikulturi | Usmeni |
| moći odabrane samonikle, ali i hortikulturne vrste povezati sa značajkama staništa i okolišnim varijablama u prostornom i vremenskom kontekstu | Vježbe, Usmeni |
| prepoznati koje su okolišne varijable bitne u hortikulturi i primijeniti ih u GIS sustavu | Vježbe, Usmeni |
| kombiniranjem (postojećih) okolišnih varijabli znati izraditi digitalnu kartu (u određenom kompjuterskom programu), koja će sadržavati atribute bitne za hortikulturnu proizvodnju | Vježbe, Seminar, Usmeni |
| prezentirati mogućnosti upotrebe GIS-a u ekologiji bilja i hortikulturi, te biti osposobljeni za timski rad | Seminar |
Način rada
Obveze nastavnika
Svi nastavni materijali su organizirani i prema nastavnim cjelinama dostupni studentu; forum za komunikaciju sa studentima; kalendar važnijih događanja za kolegij; obavijesti vezane uz kolegij; zadaci za utvrđivanje znanja po pojedinim nastavnim cjelinama; upute za korištenje nastavnih materijala uz zasebne cjeline, provođenje usmenih ispita i seminara.
Obveze studenta
Prisustvovanje predavanjima, vježbama i seminarima je obavezno, te studenti moraju sudjelovati u učenju u okviru predmeta posredstvom sustava za e-učenje. Uvjeti za pristupanje ispitu su redovno pohađanje predavanja i vježbi, izrada seminara, te redovno rješavanje svih zadataka s predavanja i vježbi.
Polaganje ispita
| Elementi praćenja | Maksimalno bodova ili udio u ocjeni | Bodovna skala ocjena | Ocjena | Broj sati izravne nastave | Ukupni broj sati rada prosječnog studenta | ECTS bodovi |
|---|---|---|---|---|---|---|
| Aktivnost na nastavi (predavanja i vježbe) | 20% |
60-70 71-80 81-90 91-100 |
Dovoljan (2) Dobar (3) Vrlo dobar (4) Izvrstan (5) |
28 | 28 | 0,9 |
| Seminar | 60% |
60-70 71-80 81-90 91-100 |
Dovoljan (2) Dobar (3) Vrlo dobar (4) Izvrstan (5) |
2 | 32 | 1,1 |
| Usmeni ispit | 20% |
60-70 71-80 81-90 91-100 |
Dovoljan (2) Dobar (3) Vrlo dobar (4) Izvrstan (5) |
30 | 1 | |
| UKUPNO | 100% | 30 | 90 | 3 |
| Elementi praćenja | Opis | Rok | Nadoknada |
|---|---|---|---|
| Aktivnost na nastavi (predavanja i vježbe) | Vodi se evidencija nazočnosti studenta | ||
| Seminar | Nakon pohađanja nastave, studenti će izraditi seminar i prezentirati ga. | ||
| Usmeni ispit | Usmeni dio ispita održava se nakon aktivnog pohađanja nastave (obavezna predavanja i vježbe) te pozitivno ocijenjenog seminara. Ispitu se obavezno pristupa u zakazano vrijeme. Ispitno gradivo je obuhvaćeno obveznom ispitnom literaturom, te materijalima i prezentacijama. | Ispitni rokovi su navedeni unaprijed u ISVU |
Tjedni plan nastave
- Primjena GIS-a u ekologiji bilja i hortikulturi (P) - osnove GIS-a: GIS kao interdisciplinarna znanost
- Primjena GIS-a u ekologiji bilja i hortikulturi (P) - osnove ekologije bilja: biljna vrsta i kultivar, stanište, okoliš, ekološki čimbenici, jedinka i populacija, ekološki sustav i biosfera
- Primjena GIS-a u ekologiji bilja i hortikulturi (P) - povezivanje GIS-a i ekologije bilja: osvajanje staništa i sukcesije (prostorne promjene u vegetaciji kao posljedica napuštanja poljoprivredne proizvodnje)
- Primjena GIS-a u ekologiji bilja i hortikulturi (P) - povezivanje GIS-a i hortikulture: primjer kultivara vinove loze, ukrasnih, povrtnih i voćnih vrsta, te uzajaman odnos sa ekološkim čimbenicima i značaj određivanja ekoloških niša pri planiranju i podizanju nasada u GIS okruženju
- Prikupljanje, prikaz i analiza prostornih podataka i geoinformacija (P) - što su prostorni podaci i geoinformacije te kako ih prikupiti, prikazati, koristiti i primijeniti u hortikulturnoj proizvodnji
- Prikupljanje, prikaz i analiza prostornih podataka i geoinformacija (P) - uporaba karata i snimaka (rasteri i vektori)
- Prikupljanje, prikaz i analiza prostornih podataka i geoinformacija (P) - fotointerpretacija snimaka i rezolucije
- Prikupljanje, prikaz i analiza prostornih podataka i geoinformacija (P) - fotointerpretacija snimaka i koordinatni sustavi
- Prikupljanje, prikaz i analiza prostornih podataka i geoinformacija (P) - geokodiranje i kartiranje staništa i vrsta, MTB mreža, nacionalna klasifikacija staništa (NKS)
- Prikupljanje, prikaz i analiza prostornih podataka i geoinformacija / kolokvij (P) - izrada novih vektorskih slojeva koji će sadržavati bitne elemente (atribute) za hortikulturu
- Primjena GIS-a u ekologiji bilja i hortikulturi (V) - upoznavanje sa načinom rada GIS programa i instalacija na računalo, izrada i praktični rad s rasterima i vektorima
- Primjena GIS-a u ekologiji bilja i hortikulturi (V) – Terenske vježbe: GPS pozicioniranje, kartiranje rasprostranjenosti staništa, vrsta i dr.
- Primjena GIS-a u ekologiji bilja i hortikulturi (V) - Izrada digitalnih karata potencijalne rasprostranjenosti biljnih vrsta/kultivara za introdukciju u hortikulturu
- Modeliranje ekološke niše i klimatskih promjena (V) - rad u FCD (Flora Croatica database) bazi podataka i dr.
- Seminar (S)
Obvezna literatura
- Horvat, I. (1949). Nauka o biljnim zajednicama. Nakladni zavod Hrvatske, Zagreb
- Nikolić, T. (2006). Flora: priručnik za inventarizaciju i praćenje stanja. U Biološka raznolikost Hrvatske. Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb
- Topić, J., Ilijanić, Lj., Tvrtković, N., Nikolić, T. (2006). Staništa: priručnik za inventarizaciju, kartiranje i praćenje stanja. U Biološka raznolikost Hrvatske. Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb
- Oluić, M. (2001). Snimanje i istraživanje Zemlje iz Svemira: sateliti, senzori, primjena. HAZU i Geosat, Zagreb
- Jurišić, M., Plaščak, I. (2009). Geoinformacijski sustav, GIS u poljoprivredi i zaštiti okoliša. Poljoprivredni fakultet u Osijeku, Osijek
Preporučena literatura
- Nikolić, T. ur. (2015). Flora Croatica Database (URL http://hirc.botanic.hr/fcd). Prirodoslovno-matematički fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Zagreb
- Topić, J., Vukelić, J. (2009). Priručnik za određivanje kopnenih staništa u Hrvatskoj prema Direktivi o staništima EU
- Nikolić, T., Milašinović, B., Radović, A., Temunović, M., Grgurev, M. (2015). Repozitorij prostornih podataka u sklopu Flora Croatica baze podataka. Glasnik Hrvatskog botaničkog društva 2 (1): 22-23
- Gurevitch, J., Scheiner, S.M., Fox, G.A. (2002). The Ecology of Plants. Sinauer Associates, Inc. Sunderland, Massachusetts
- Kenedy, M. (1996). The Global Positioning System and GIS. AnnArbor Press, Inc. Chelsea, Michigan
- Pahernik, M. (2006). Uvod u Geografsko Informacijske Sustave. Ministarstvo obrane Republike Hrvatske, Glavni stožer Oružanih snaga RH, Zapovjedništvo za združenu izobrazbu i obuku "Petar Zrinski", Zagreb
- Johnston, C.A. (1998). Geographic information systems in ecology. Methods in Ecology Series. Blackwell Science, Malden, MA. 239 pp.
Sličan predmet na srodnim sveučilištima
- Primjena GIS-a u biologiji, Biološki odsjek PMF-a, Sveučilište u Zagrebu
- Daljinska istraživanja i GIS u šumarstvu, Šumarski fakultet, Sveučilište u Zagrebu