Gospodarenje u ekološki osjetljivim područjima (26621)
Nositelj predmeta
Opis predmeta
Budući razvitak RH potrebito je osloniti na gospodarske grane koje se koriste obnovljivim prirodnim resursima. Osim profitabilnosti, takve gospodarske grane moraju imati u svom temelju ekološki zadovoljavajuću djelotvornost. U pitanju su ponajprije poljoprivreda, zatim šumarstvo, odgovarajuća prerađivačka industrija i turizam. Danas se djelotvornost navedenih grana u prvom redu promatra kroz zaštitu okoliša, a osobito pojedinih zaštićenih područja. Nažalost, u RH je još uvijek puno naglašenija komponenta iskorištenja okoliša u odnosu na komponentu zaštite okoliša. Različitim kategorijama prostorne zaštite (nacionalni parkovi, parkovi prirode, strogi i posebni rezervati, park šume, zaštićeni krajobrazi, spomenici prirode i parkovne arhitekture) zaštićeno je oko 10% teritorija RH. Ovom postotku treba dodati još i površine pod vodozaštitnim područjima, u blizini izvora pitke vode i sl.. Da li se u ovim područjima može baviti poljoprivredom i kojim oblicima poljoprivrede? Kada i pod kojim uvjetima? Smjernice gospodarenja na ekološki osjetljivim područjima ukazati će da je moguće višenamjensko korištenje prostora bez štete po pojedine korisnike, ali samo uz uvjet da se u tom korištenju poštuju odredbe zakonske legislative.
Vrsta predmeta
- Diplomski studij / Agroekologija / Agroekologija (Izborni predmet, 3. semestar, 2. godina)
- Diplomski studij / Agroekologija / Mikrobna biotehnologija u poljoprivredi (Izborni predmet, 3. semestar, 2. godina)
- Diplomski studij / Ekološka poljoprivreda i agroturizam (Izborni predmet, 3. semestar, 2. godina)
- Diplomski studij / Ribarstvo i lovstvo (Izborni predmet, 3. semestar, 2. godina)
ECTS: 6.00
Engleski jezik: R1
E-učenje: R1
Sati nastave: 60
Predavanja: 34
Auditorne vježbe: 2
Laboratorijske vježbe: 4
Seminar: 12
Terenske vježbe: 8
Izvođač predavanja
- prof. dr. sc. Ivica Kisić
- prof. dr. sc. Snježana Bolarić
- prof. dr. sc. Dubravka Dujmović Purgar
- izv. prof. dr. sc. Aleksandra Perčin
Izvođač vježbi
Izvođač seminara
Ocjenjivanje
Dovoljan (2): 60-70%
Dobar (3): 71-80%
Vrlo dobar (4): 81-90%
Izvrstan (5): 91-100%
Opće kompetencije
Nakon završetka modula studenti će moći demonstrirati temeljno znanje i razumijevanje zaštite prirode, načine očuvanja biološke i krajobrazne raznolikosti, ali i načine gospodarenja u pojedinim kategorijama zaštićenih područja.
Oblici nastave
- Predavanja
Predavanja će se održavati u grupama ovisno o broju studenata - Auditorne vježbe
Auditorne vježbe će se održavati u grupama ovisno o broju studenata - Laboratorijske vježbe
Laboratorijske vježbe će se održavati u grupama ovisno o broju studenata - Terenske vježbe
Terenske vježbe će održavati u grupama ovisno o broju studenata - Seminari
Seminari će se održavati u grupama ovisno o broju studenata
Ishodi učenja i način provjere
Ishod učenja | Način provjere |
---|---|
Opisati koncept zaštite prirode kao sveukupne biološke i krajobrazne raznolikosti. Definirati zaštićene prirodne vrijednosti i imenovati devet kategorija zaštićenih područja u Republici Hrvatskoj, ali i šest međunarodnih kategorija zaštićenih područja prema IUCN-u. | 2 pitanja iz nastavnih cijelina koja obuhvaćaju navedeni ishod učenja |
Objasniti procese proglašenja i upravljanja zaštićenim područjima. Kritički usporediti kategorije biološke raznolikosti. | 2 pitanja iz nastavnih cijelina koja obuhvaćaju navedeni ishod učenja |
Argumentirati mišljenje o Konvenciji o biološkoj raznolikosti (Convention on Biological Diversity - CBD), koju je RH potpisala, te argumentirati mišljenje o obvezama koje proizlaze njenim prihvaćanjem. Ustanoviti razloge ugroženosti biološke i krajobrazne raznolikosti s aspekta prekomjernog iskorištavanja prirodnih bogatstava. | 2 pitanja iz nastavnih cijelina koja obuhvaćaju navedeni ishod učenja |
Identificirati pojedine sektorske pritiske (stanovništvo i njegove osobne, te socijalne i gospodarske potrebe); poljoprivreda; šumarstvo; turizam; industrija; energetika; promet) s kojima se suočava uprava zaštićenih područja. Izdvojiti i prepoznati pojedina zaštićena područja Republike Hrvatske na osnovu Upisnika zaštićenih prirodnih vrijednosti koji broji više od 450 područja u devet kategorija zaštite. | 2 pitanja iz nastavnih cijelina koja obuhvaćaju navedeni ishod učenja |
Integrirati mjesto i ulogu javnosti u očuvanju kulturne i krajobrazne baštine na temelju rada državnih institucija i nevladinih udruge. Opisati važnost Arhuške konvencije kao najznačajnijeg međunarodnog instrumenta na području informiranja i sudjelovanja javnosti. | 2 pitanja iz nastavnih cijelina koja obuhvaćaju navedeni ishod učenja |
Odbrati pravilne metode uzorkovanja tla u ekološki osjetljivim područjima. Odabrati analitičke metode kojima će odrediti kemijske parametre uzorkovanog tla, ali i vode, te na osnovu utvrđenih parametara ustanoviti onečišćenje vode i degradaciju tla u vodozaštićenim područjima. Identificirati razinu zaštite flore u Republici Hrvatskoj na osnovu Crvene knjige vaskularne flore Hrvatske i Ekološke mreže (Natura 2000). Prepoznati, identificirati i kategorizirati biljne vrste prema IUCN kriterijima (kategorije Ex, RE, CR, EN i VU) | 2 pitanja iz nastavnih cijelina koja obuhvaćaju navedeni ishod učenja |
Ustanoviti važnost Ekološke mreže (Natura 2000) u očuvanju ugroženih vrsta i stanišnih tipova kroz zakonodavni okvir, te primjenu u ekološki osjetljivim područjima. Argumentirati mišljenje o prednostima tradicionalne poljoprivrede kao isključivo dozvoljenog oblika poljoprivrede u zaštićenim područjima. Odabrati odgovarajuću poljoprivrednu praksu na temelju Načela dobre poljoprivredne prakse. Usporediti tradicionalnu, intenzivnu i ekološku poljoprivredu s aspekta onečišćenja tla i vode u ekološki osjetljivim područjima. | 2 pitanja iz nastavnih cijelina koja obuhvaćaju navedeni ishod učenja |
Način rada
Obveze nastavnika
Oblici nastave
Predavanja – nastava se izvodi PPT prezentacijama
Seminari – studentima se zadaju zadaci vezani uz trenutnu nastavnu tematiku
Vježbe (terenske vježbe, auditorne i laboratorijske vježbe)
Ispravljanje ispita
Obveze studenta
Predavanja – redovno pohađanje nastave (uvjet za potpis)
Seminari – uredeno ispunjene obaveze unutar zadanih zadataka
Vježbe - redovno pohađanje nastave (uvjet za potpis)
Polaganje ispita
Elementi praćenja | Maksimalno bodova ili udio u ocjeni | Bodovna skala ocjena | Ocjena | Broj sati izravne nastave | Ukupni broj sati rada prosječnog studenta | ECTS bodovi |
---|---|---|---|---|---|---|
1.parcijalni ispit | 25% |
<60 % 60-70 % 71-80 % 81-90 % 91-100 % |
Nedovoljan (1) Dovoljan (2) Dobar (3) Vrlo dobar (4) Izvrstan (5) |
15 | 50 | 2 |
2.parcijalni ispit | 25% |
< 60 % 60-70% 71-80% 81-90% 91-100% |
Nedovoljan (1) Dovoljan (2) Dobar (3) Vrlo dobar (4) Izvrstan (5) |
15 | 50 | 2 |
Pismeni ispit | 50% |
< 60 % 60-70% 71-80% 81-90% 91-100% |
Nedovoljan (1) Dovoljan (2) Dobar (3) Vrlo dobar (4) Izvrstan (5) |
30 | 80 | 2 |
UKUPNO | 100% | 60 | 180 | 6 |
Tjedni plan nastave
- Regionalizacija RH; prirodni uvjeti za uzgoj bilja i stoke u pojedinim regijama RH, osnovne geografske i zemljopisne značajke RH.
- Biološka raznolikost (genetska raznolikost, raznolikost vrsta, raznolikost ekosustava, raznolikost kultura).
- Važnost i načini očuvanja biološke raznolikosti .
- Poljoprivredna biološka raznolikost; razlozi ugroženosti biološke i krajobrazne raznolikosti.
- Zakonska legislativa gospodarenja prostorom u zaštićenim područjima.
- Zaštićena područja Republike Hrvatske; međunarodna kategorizacija zaštićenih područja (IUCN kategorije).
- Terenska nastava – posjet jednom zaštićenom području na državnoj razini upravljanja (nacionalni park ili park prirode).
- Procjena stanja, uzroka i veličine pritisaka poljoprivrede na okoliš; poljoprivredno okolišni Indikatori.
- Seminari i 1. parcijalni ispit
- Tradicionalna poljoprivreda u zaštićenim područjima RH; načela dobre poljoprivredne prakse.
- Terenska nastava – posjet jednom zaštićenom području na županijskoj razini upravljanja (spomenik parkovne arhitekture ili posebni rezervat).
- Smjernice gospodarenja u ekološki osjetljivim područjima.
- Monitoring tala u ekološki osjetljivom području.
- Zaštita flore u Republici Hrvatskoj.
- Seminari i 2. parcijalni ispit
Obvezna literatura
- Zakon o zaštiti prirode (NN 80/13)
- Zakon o zaštiti okoliša (NN 110/07)
- Haygarth, P. M., Jarvis, S. C. (2004). Agriculture, Hydrology and Water Quality. CABI Publisihing.
- Konecny, M. (2004). EU Enlargement and Agriculture: risks and opportunities. Friends of the Earth Europe. Brussels.
- Glavač, V. (1999). Uvod u globalnu ekologiju. Zagreb: DUZPO i Hrvatske šume.
- Council of Europe (1998). Agriculture and related activities in protected areas: proceedings. Strasbourgh: Council of Europe Pub.
- Pisana predavanja
Preporučena literatura
- Schjonning, P., Elmholt, S., Christensen, B.T. (2004). Managing Soil Quality: Challenges i Modern Agriculture. CABI Publishing.
- *** (1999). Pregled stanja biološke i krajobrazne raznolikosti Hrvatske sa strategijom i akcijskim planovima zaštite. Zagreb: Državna uprava za zaštitu prirode i okoliša.
- Kutter, A., Neely, C. L. (1999). The Future of Our Land. FAO & UNEP .
- Dudley, N. (2008). Guidelines for Applying Protected Area Management Categories. Gland, Switzerland : IUCN
- Nolte, C., Leverington, F., Kettner, A., Marr, M., Nielsen, G., Bomhard, B., Stolton, S. Stoll-Kleemann, S. & Hockings (2010). Protected Area Management Effectiveness Assessments in Europe: a review of application, methods and results. Boon: Federal Agency for Nature Conservation.
Sličan predmet na srodnim sveučilištima
- Planning and Management of Protected Areas, BOKU
- Eco- tourism & Management of Protected Areas, BOKU
- Scientific basics of the management of protected areas, University of Klagenfurt