Ispiši

Biljne vrste u lovištu (144333)

Nositelj predmeta

Opis predmeta

Program modula Biljne vrste u lovištu omogućuje osposobljavanje studenata za namjensku proizvodnju kvalitetne voluminozne krme za potrebe prehrane divljači u različitim agroekološkim uvjetima Republike Hrvatske.
Programski dijelovi modula su sljedeći:
U prvom dijelu modula studenti upoznaju: značenje biljnih vrsta u prehrani divljači u lovištu, površine, plodored, potrebe divljači na voluminoznoj krmi i značajne aspekte mikroklime u proizvodnji biljnih vrsta u lovištu. U drugom dijelu modula studenti upoznaju: posebnosti i karakteristike biljnih vrsta za remize u lovištu, vrste divljači, plan proizvodnje i načini korištenja (zelena krma, silaža, sijeno, sjenaža i zrno), sortiment, zahtjevi prema klimi i tlu, načine proizvodnje i korištenja te interpolacija ozimih kupusnjača, ozimih i jarih žitarica, ozimih i jarih mahunarki, korjenasto-gomoljastih vrsta, vrsta iz ostalih porodica, sitnozrnih mahunarki, trava te grmolikih i drvenastih biljnih vrsta u lovištu.

Vrsta predmeta

ECTS: 6.00

Engleski jezik: R1

E-učenje: R1

Sati nastave: 60
Predavanja: 34
Laboratorijske vježbe: 12
Seminar: 6
Terenske vježbe: 8

Izvođač predavanja
Izvođač vježbi
Izvođač seminara
Ocjenjivanje

Dovoljan (2): 60-70%
Dobar (3): 71-80%
Vrlo dobar (4): 81-90%
Izvrstan (5): 91-100%

Opće kompetencije

Modul osposobljava studenta za razumijevanje proizvodnje i korištenje biljnih vrsta za potrebe prehrane divljači u lovištu. Studenti dobivaju neophodna teorijska i praktična znanja iz proizvodnje i korištenja biljnih vrsta za prehranu divljači u lovištu.

Oblici nastave

  • Predavanja
  • Vježbe u praktikumu
    U sklopu vježbi u praktikumu izračunava se norma sjetve i sadnje te hranidbena vrijednost za svaku biljnu vrstu za potrebe prehrane divljači u lovištu. Vježbe u praktikumu se provode u tri (3) skupine od 10 do 15 studenata. Vježbe u praktikumu omogućuju studentima, kroz praktičan i samostalan rad savladavanje osnovnih postupaka u izračunavanju norme sjetve i sadnje za svaku biljnu vrstu te izračunavanje hranidbene vrijednosti biljnih vrsta za potrebe prehrane divljači u lovištu.
  • Terenske vježbe
    Terenske vježbe – u sklopu kojih se izvode vježbe iz prepoznavanja jednogodišnjih, višegodišnjih, grmolikih i drvenastih biljnih vrsta u lovištu. Terenske vježbe – u sklopu terenskih vježbi izvode se vježbe iz prepoznavanja jednogodišnjih, višegodišnjih, grmolikih i drvenastih biljnih vrsta u lovištu.
  • Seminari
    Seminari su vezani uz različite teme iz proizvodnje i korištenja biljnih vrsta za potrebe prehrane divljači u lovištu. Grupa studenata (3 do 5 studenata) izrađuje pisani rad te ga prezentira ostalim studentima stječući vještine prikupljanja i obrade literature te izrade i javnog prezentiranja svojih postignuća

Ishodi učenja i način provjere

Ishod učenja Način provjere
Objasniti važnost biljnih vrsta u lovištu te njihovu ulogu u prehrani divljači Seminarski rad, test znanja, završni ispit
Argumentirati potrebu i odabrati način očuvanja biljne raznolikosti u lovištu Seminarski rad, test znanja, završni ispit
Analizirati prikladnost biljnih vrsta, sorti, hibrida i tehnologije uzgoja s obzirom na čimbenike okoliša u Republici Hrvatskoj Seminarski rad, test znanja, završni ispit
Planirati proizvodnju biljnih vrsta u lovištu Seminarski rad, test znanja, završni ispit
Izračunati potrebne količine sjemena i sadnog materijala za sjetvu i sadnju biljnih vrsta u lovištu Vježbe u praktikumu, test znanja, završni ispit
Utvrditi kakvoću, hranidbenu i funkcionalnu vrijednost biljnih vrsta u lovištu Vježbe u praktikumu, test znanja, završni ispit
Kritički vrednovati tehnološka rješenja proizvodnje biljnih vrsta u lovištu uvažavajući načela dobre poljoprivredne prakse Seminarski rad, test znanja, završni ispit

Način rada

Obveze nastavnika

Održavanje izravne nastave – predavanje i vježbe. Osmišljavanje tema za seminarske radove i sastavljanje testova znanja te njihovo ocjenjivanje. Održavanje usmenih ispita i konzultacija. Izrada nastavnih materijala.

Obveze studenta

Redovito pohađanje predavanja i vježbi, izrada i prezentiranje seminarskog rada. Polaganje ispita.

Polaganje ispita

Elementi praćenja Maksimalno bodova ili udio u ocjeni Bodovna skala ocjena Ocjena Broj sati izravne nastave Ukupni broj sati rada prosječnog studenta ECTS bodovi
Izrada i prezentacija seminarskog rada 20% <60%
61-70%
71-80%
81-90%
91-100%
Nedovoljan (1)
Dovoljan (2)
Dobar (3)
Vrlo dobar (4)
Izvrstan (5)
6 60 2
Test znanja 1 (T1) 40% <60%
61-70%
71-80%
81-90%
91-100%
Nedovoljan (1)
Dovoljan (2)
Dobar (3)
Vrlo dobar (4)
Izvrstan (5)
1 60 2
Test znanja 2 (T2) 40% <60%
61-70%
71-80%
81-90%
91-100%
Nedovoljan (1)
Dovoljan (2)
Dobar (3)
Vrlo dobar (4)
Izvrstan (5)
1 60 2
Ispravak 40% <60%
61-70%
71-80%
81-90%
91-100%
Nedovoljan (1)
Dovoljan (2)
Dobar (3)
Vrlo dobar (4)
Izvrstan (5)
-
Ukupno 100% 60 180 6
Elementi praćenja Maksimalno bodova ili udio u ocjeni Bodovna skala ocjena Ocjena Broj sati izravne nastave Ukupni broj sati rada prosječnog studenta ECTS bodovi
Završni ispit (ZI) 80% <60%
61-70%
71-80%
81-90%
91-100%
Nedovoljan (1)
Dovoljan (2)
Dobar (3)
Vrlo dobar (4)
Izvrstan (5)
0 120 4
Ukupno 100% 60 180 6

Studentu je omogućena provjera znanja tijekom održavanja nastave kroz dva testa znanja.
Studenti koji tijekom semestra ne polože testove znanja pristupaju, u ispitnom roku, cjelovitom završnom usmenom ispitu koji čini 80% ocjene, a preostalih 20% čini ocjena seminarskog rada.

Elementi praćenja Opis Rok Nadoknada
Izrada i prezentacija seminarskog rada Grupe studenata u drugom tjednu nastave dobivaju teme seminarskog rada koje moraju izraditi i prezentirati u dogovorenom terminu. Seminarski rad u pisanom obliku moraju predati najkasnije 10 dana prije izlaganja. Ocjenjuje se pisani rad (prikupljanje podataka, analiza zadane teme te iznošenja zaključaka), vještina prezentacije i zaključivanja te sposobnost suradnje u timu. Sukladno dogovorenom terminu Iznimno u slučaju opravdanog razloga student izrađuje samostalno seminarski rad
Test znanja 1 (T1) Test znanja 1 obuhvaća značenje biljnih vrsta u prehrani divljači u lovištu, ozime i jare vrste kupusnjača, mahunarki i žitarica, korjenasto-gomoljaste vrste, vrste iz ostalih porodica, sitnozrne mahunarke, trave, izračun norme sjetve i sadnje te hranidbene vrijednosti za biljne vrste u lovištu. Pitanja su otvorenog tipa i ispituju poznavanje činjenica i sposobnost njihovog povezivanja. 11. tjedan nastave Omogućen jedan ispravak putem naknadnog pristupa
Test znanja 2 (T2) Test znanja 2 obuhvaća štete u poljoprivrednim i šumskim ekosustavima u lovištu, korištenje, hranidbena vrijednost te izbor i sadnja grmolikih i drvenastih vrsta za remize u lovištu. Pitanja su otvorenog tipa i ispituju poznavanje činjenica i sposobnost njihovog povezivanja. Na temelju ocjena iż testova znanja i seminarskog rada studenta dobivaju završnu ocjenu ispita prema formuli (Sx20)+(T1x40)+(T2x40)/100 15. tjedan nastave Omogućen jedan ispravak putem naknadnog pristupa
Ispravak Studenti imaju pravo popraviti ocjenu iz jednog testa znanja ili naknadno pristupiti jednom testu znanja ukoliko su bili spriječeni tijekom redovitog održavanja testova znanja; bodovna skala ista kao kod redovitog polaganja testova znanja Prvi tjedan ispitnog roka
Završni ispit (ZI) Student koji ne položi testove znanja tijekom semestra pristupa polaganju cjelovitog usmenog završnog ispita u predviđenim ispitnim rokovima. Na ispitu se studentu u pravilu postavljaju tri do pet pitanja iz različitih dijelova programskog sadržaja. Završna ocjena iz predmeta dobiva se prema formuli (Sx20)+(ZIx80)/100. Ispitni rokovi -

Tjedni plan nastave

  1. Uvod u modul P - značenje biljnih vrsta u prehrani divljači u otvorenim i zatvorenim sustavima uzgoja divljači u lovištu
  2. Ozime vrste P - agrotehnika uzgoja i korištenje ozimih kupusnjača (krmna repica, krmna ogrštica i uljana rotkva) u prehrani divljači u lovištu; V - norma sjetve i hranidbena vrijednost ozimih kupusnjača; S - podjela tema za izradu seminara
  3. Ozime vrste P - agrotehnika uzgoja i korištenje ozimih mahunarki (grašak, obična, panonska i dlakava grahorica) u prehrani divljači u lovištu; V - norma sjetve i hranidbena vrijednost ozimih mahunarki
  4. Ozime vrste P - agrotehnika uzgoja i korištenje ozimih žitarica (pšenica, ječam, raž, tritikale i zob) u prehrani divljači u lovištu; V - norma sjetve i hranidbena vrijednost ozimih žitarica
  5. Jare vrste P - agrotehnika uzgoja i korištenje jarih žitarica (ječam, zob i pšenica) i prosolikih žitarica (kukuruz, krmni sirak, sudanska trava i proso) u prehrani divljači u lovištu; V - norma sjetve i hranidbena vrijednost jarih i prosolikih žitarica
  6. Jare vrste P - agrotehnika uzgoja i korištenje jarih mahunarki (soja, grašak, bob, lupina, grahor, leća i crnookica) u prehrani divljači u lovištu; V – norma sjetve i hranidbena vrijednost jarih mahunarki
  7. Jare vrste P - agrotehnika uzgoja i korištenje korjenasto-gomoljastih vrsta (stočna repa, stočna mrkva, stočna koraba, stočna cikorija i čičoka) u prehrani divljači u lovištu; V - norma sjetve i sadnje te hranidbena vrijednost korjenasto-gomoljastih vrsta
  8. Jare vrste P - agrotehnika uzgoja i korištenje vrsta iz ostalih porodica (stočni kelj, facelija, heljda, suncokret i muhar) u prehrani divljači u lovištu; V - norma sjetve i hranidbena vrijednost vrsta iz ostalih porodica
  9. Sitnozrne mahunarke P - agrotehnika uzgoja i korištenje višegodišnjih sitnozrnih mahunarki (lucerna, crvena djetelina, bijela djetelina, esparzeta, kokotac, smiljkita i švedska djetelina) u prehrani divljači u lovištu; V - norma sjetve i hranidbena vrijednost višegodišnjih sitnozrnih mahunarki
  10. Trave P - agrotehnika uzgoja i korištenje trava (blještac, klupčasta oštrica, lisičji repak, mačji repak, pahovka rana, stoklasa bezosata, talijanski ljulj, vlasulja livadna, vlasulja trstikasta, zobika zlatožuta, engleski ljulj, rosulja bijela, vlasnjača livadna, vlasulja nacrvena i vlasulja ovčja) u prehrani divljači u lovištu; V - norma sjetve i hranidbena vrijednost trava
  11. S - izlaganje seminarskih radova; prvi test znanja
  12. Štete u lovištu P - problem šteta u poljoprivrednim i šumskim ekosustavima u lovištu
  13. Grmolike vrste P – korištenje i hranidbena vrijednost grmolikih vrsta u lovištu; V - morfološke osobine grmolikih vrsta
  14. Drvenaste vrste P – korištenje i hranidbena vrijednost drvenastih vrsta u lovištu; V - morfološke osobine drvenastih vrsta - terenska nastava u lovištu
  15. Grmolike i drvenaste vrste P - izbor grmolikih i drvenastih vrsta za sadnju remiza u lovištu; V - izračun sadnog materijala potrebnog za sadnju remiza u lovištu; drugi test znanja

Obvezna literatura

  1. Štafa, Z., Stjepanović, M. (2015). Ozime i fakultativne krmne kulture. Hrvatska mljekarska udruga, Zagreb
  2. Pospišil, A. (2010). Ratarstvo I. Biblioteka Znanstveno popularna djela, Čakovec
  3. Stjepanović, M., Štafa, Z., Bukvić, G. (2008). Trave za proizvodnju krme i sjemena. Hrvatska mljekarska udruga, Zagreb
  4. Stjepanović, M., Steiner, Z., Domaćinović, M., Bukvić, G. (2002). Konzerviranje i korištenje krme. Agroekološko društvo, Osijek
  5. Vježbe u praktikumu – interna skripta
  6. Predavanja i PowerPoint-prezentacija (Merlin-sustav za e-učenje)

Preporučena literatura

  1. Stjepanović, M., Čupić, T., Gantner, R. (2012.). Grašak. Poljoprivredni fakultet Osijek i Poljoprivredni institut Osijek, Osijek
  2. Bašić, F. (2010). Temelji uzgoja bilja, Mostar
  3. Stjepanović, M., Zimmer, R., Tucak, M., Bukvić, G., Popović, S., Štafa, Z. (2009). Lucerna. Poljoprivredni institut, Osijek
  4. Erić, P., Mihailović, V., Ćupina, B., Gatarić, Đ. (2004). Krmne okopavine. Znanstveni institut za ratarstvo i povrćarstvo, Novi Sad
  5. Vratarić, M., Sudarić, A. (2000). Soja. Poljoprivredni institut, Osijek
  6. Pucarić, A., Ostojić, Z., Čuljat, M. (1997). Proizvodnja kukuruza. Hrvatski zadružni savez, Zagreb

Sličan predmet na srodnim sveučilištima

  • Flora i vegetacija lovišta, Sveučilište J. Jurja Strossmayera u Osijeku, Poljoprivredni fakultet
  • Wildlife Ecology and Wildlife Management, University of Natural Resources and Life Sciences (BOKU)

Prijava djelatnika

Mrežna stranica koristi kolačiće (cookies). Kolačiće upotrebljavamo kako bismo personalizirali sadržaj i oglase, omogućili značajke društvenih medija i analizirali promet. Isto tako, podatke o vašoj upotrebi naše web-lokacije dijelimo s partnerima za društvene medije, oglašavanje i analizu, a oni ih mogu kombinirati s drugim podacima koje ste im pružili ili koje su prikupili dok ste upotrebljavali njihove usluge. Nastavkom korištenja naših internetskih stranica vi prihvaćate našu upotrebu kolačića. Polica privatnosti.