Inovativna rješenja za racionalizaciju upotrebe bentonita u postizanju proteinske stabilnosti bijelih vina
Akronim: INNOSTAB
Naziv natječaja: Istraživački projekti (Hrvatska zaklada za znanost)
Izvor financiranja: Hrvatska zaklada za znanost
Uloga AFZ: partner
Ukupna vrijednost: 1.213.100,00 HRK
Financirani iznos: 1.213.100,00 HRK
Broj ugovora: IP-2020-02-4551
Početak provedbe: 15.01.2021.
Završetak provedbe: 14.01.2025.
Sažetak
Bijela vina s razvijenim proteinskim zamućenjem koje potječe od agregacije tzv. proteina povezanih s patogenezom (PR proteini) nisu utrživa. Standardni, općeprihvaćeni postupak za prevenciju proteinskog zamućenja je uklanjanje proteina adsorpcijom na bentonit prije punjenja u boce, kojeg, međutim, odlikuju bitni nedostaci, uključujući gubitke količina i kvalitete vina. Do danas predložene alternative bentonitu uglavnom su se pokazale nepraktičnim, skupim, s različitim negativnim nuspojavama, još uvijek su na razini istraživanja ili su pokušaji obustavljeni, te nisu dopuštene legislativom EU. Glavni cilj ovog Projekta je razvoj inovativnih tehnoloških rješenja za smanjenje potrebne količine bentonita, uz očuvanje ili poboljšanje kvalitete vina. Ciljevi uključuju: (1) poboljšanje proteinske stabilnosti vina regulacijom parametara u berbi i pred-fermentativnoj preradi grožđa, (2) umanjenje koncentracije PR proteina fermentacijom s nekonvencionalnim kvascima, (3) umanjenje potrebne doze bentonita iskorištenjem komplementarnih afiniteta bentonita i drugih enoloških sredstava prema PR proteinima te (4) istraživanje uzroka potreba za velikim količinama bentonita u bistrenju bijelog vina kultivara Malvazija istarska. Istraživanje će se provesti kroz niz tehnoloških pokusa podržanih snažnom analitičkom platformom, uključujući konvencionalne instrumentalne analize nadopunjene sveobuhvatnom proteomikom i metabolomikom, za koje se očekuje da će proizvesti originalne i napredne podatke objavljive u znanstvenim časopisima visokog faktora odjeka. Predložena rješenja u skladu su s trenutačnim zakonodavnim okvirom, ekonomski su izvediva i ekološki održiva, ne uključuju dodatna kapitalna ulaganja te bi se mogla praktično usvojiti bez odgode. Time bi se proizvođačima omogućila proizvodnja većih količina kvalitetnijeg vina te jačanje njihove konkurentnosti na tržištu, što bi moglo pozitivno utjecati na opću kvalitetu života u gospodarstvima s vinarskom proizvodnjom.
Suradnici
doc. dr. sc. Ivana Rajnović
Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet
izv. prof. dr. sc. Marin Mihaljević Žulj
Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet
prof. dr. sc. Ana Jeromel
Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet