Specijalistički studij Ribarstvo

Dobrodošli na sveučilišni specijalistički studij "Ribarstvo" koji se izvodi od akademske godine 2006./2007.

Studij pripada biotehničkom znanstvenom području, znanstvenom polju poljoprivrede, znanstvene grane ribarstvo. Traje jednu akademsku godinu (2 semestra, odnosno 60 ECTS-a).

Provedba studija u nadležnosti je Odbora za  specijalističke studije i cjeloživotno obrazovanje, a predsjednik Odbora je prof. dr. sc. Darko Preiner.

Voditelj studija: 

prof. dr. sc. Ana Gavrilović

O STUDIJU

Razlozi za pokretanje studija

Ribarstvo je, kao oblik korištenja bioloških resursa, dio poljoprivrede u širem značenju. Istovremeno se odlikuje vrlo izraženom posebnošću, zbog specifičnog medija u kojem se odvija (vodi), specifičnih organizama (riba, beskralježnjaka i bilja), te zbog postojanja i uzgojne i ulovne komponente, uz istovremenu brigu o zaštiti voda i organizama u njima. To rezultira i njegovim definiranjem kao posebne znanstvene grane u znanstvenom polju agronomije, s organiziranim poslijediplomskim studijima u svijetu. Stoga postoji kontinuirana potreba za specijalistički i interdisciplinarno visokoobrazovanim stručnjacima, koji će ovu granu moći voditi i unapređivati. Pristupanjem Republike Hrvatske Europskoj Uniji, ove potrebe se još višestruko naglašavaju. Spremnost Agronomskog fakulteta, kao vodeće znanstvene i obrazovne agronomske ustanove u zemlji, da odgovori ovim izazovima, vidljiva je u njegovoj bogatoj znanstvenoj i stručnoj produkciji, kao i otvorenosti najnovijim svjetskim spoznajama, suradnjom s brojnim srodnim institucijama u Europi i izvan nje s čijim studijima je ovaj specijalistički studij usporediv.

U 2006. godini Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu obilježava 87 godina postojanja i jedan je od najstarijih i najbolje organiziranih fakulteta ovakve vrste na prostoru ove europske regije.

Na Agronomskom fakultetu već tri desetljeća postoji i razvija se poslijediplomski studij iz ribarstva. On je jedinstven i prepoznatljiv u regiji, tako da su ga polazili i završavali i brojni studenti iz inozemstva, i to ne samo agronomi, nego i stručnjaci drugih profila. Do 2003. godine to je bio magistarski studij, a te je godine prilagođen ECTS-u, te transformiran u poslijediplomski doktorski studij, koji je dobio dopusnice Nacionalnog vijeća za visoku naobrazbu i Senata Sveučilišta u Zagrebu. Kako je u međuvremenu objavljen novi Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, na Agronomskom fakultetu je izrađen novi jedinstveni doktorski studij Poljoprivredne znanosti u koji su uklopljeni znanstveni sadržaji iz ribarstva, a postojeći studij se transformira u ovaj specijalistički studij - Ribarstvo. Pri tome je zadržana tradicija, razvijana od samoga početka, da su na studiju kao nastavnici, osim profesora s matičnog fakulteta, angažirani i vrhunski stručnjaci iz cijele Hrvatske, i kontinentalnog i primorskog dijela. Stoga ovaj studij ima sve uvjete za dalji uspješan razvoj.

Otvorenost studija prema pokretljivosti studenata

Zbog velike širine ove znanstvene grane studij je i do sada bio otvoren, osim studentima biotehničkih fakulteta i onima iz drugih znanstvenih područja, prvenstveno prirodnih i biomedicinskih, a dijelom i drugih. Ta će se praksa njegovati i dalje, što je vidljivo iz uvjeta upisa na studij.

Mobilnost je zajamčena i mogućnošću da se dio ECTS bodova stekne slušanjem kolegija i u drugim znanstvenim i visokoškolskim ustanovama u zemlji ili inozemstvu.

Uvjeti upisa na studij

Završen fakultet u biotehničkim ili drugim znanostima (mag. struke. po bolonjskom 3+2 sustavu; dipl. ing. ili ekvivalent po prijašnjem sustavu). Pristupnicima koji su završili studije na fakultetima izvan biotehničkih znanosti može se odrediti upis dodatnih razlikovnih predmeta, što za svaki pojedinačni slučaj utvrđuje nadležni Odbor Fakulteta (Pravilnik o poslijediplomskim specijalističkim studijima Sveučilišta u Zagrebu, čl. 17, st. 1. i 2.).

Studenti koji su diplomu stekli na inozemnoj visokoškolskoj ustanovi upisuju studij pod istim uvjetima uz priloženo rješenje o nostrifikaciji nadležne institucije u Republici Hrvatskoj http://www.azvo.hr )

Uvjeti upisa na studij objavljuju se natječajem u javnim medijima.

Kompetencije koje polaznik stječe završetkom studija

Cilj studija je obrazovanje stručnjaka sposobnih za samostalno djelovanje kao i unapređenje grane. Uz neophodna temeljna znanja, bit će osposobljeni za samostalni i skupni rad i na moru i na kopnenim vodama, kako u uzgoju tako i u ulovu riba i drugih organizama. Moći će izrađivati i provoditi stručne projekte, kritički čitati stručnu literaturu i prenositi stručne spoznaje u praksu.

Akademski naziv koji se stječe završetkom studija

specijalist/specijalistica  ribarstva (spec. agr.)

Struktura studija

Studij je strukturiran tako da se u prvom semestru slušaju temeljni obvezni predmeti, dok se u drugom biraju izborni predmeti. Pri tome je obvezan izbor jednog predmeta skupine A (oblici ribolova) i jednog skupine B (oblici uzgoja). Ostali predmeti izabiru se slobodno iz skupina A, B i C.

Svi studenti trebaju za upis u drugi semestar studija imati uredno ispunjene sve obveze pohađanja predmeta prvog semestra, odnosno testiran prvi semestar. U drugom semestru se upisuje i specijalistički rad (5 ECTS). On se može braniti nakon položenih ispita iz svih upisanih predmeta.

Predmeti u drugom semestru mogu se izabrati i s drugih poslijediplomskih studija u zemlji ili inozemstvu, gdje se može odslušati i cijeli drugi semestar. O tome na zahtjev pristupnika odlučuje nadležni Odbor Fakulteta.

Kao izborni predmeti mogu se priznati i položeni kolegiji s doktorskog studija Poljoprivredne znanosti Agronomskog fakulteta do najviše 18 ECTS.

Kriteriji i uvjeti prijenosa ECTS bodova

Kolegiji koji se kao izborni mogu upisati i na drugim studijima u zemlji ili inozemstvu donose broj ECTS bodova u skladu s ovim specijalističkim studijem, o čemu odlučuje nadležni Odbor Fakulteta.

Gotovo svi predmeti ovog studija mogu se izvoditi i na engleskom jeziku. O tome će se odluka donositi na nadležnom Odboru Fakulteta pri svakom pojedinačnom konkretnom upitu.

Predviđeno je da se ovaj jednogodišnji studij, uz apsolventsku godinu, završi ukupno kroz dvije godine. Studenti koji ne završe studij u tom roku trebaju dostaviti pismenu zamolbu nadležnom odboru Fakulteta s razlozima produžetka studija. Odbor će zatim odlučivati o svakom konkretnom slučaju.

Uvjeti pod kojima polaznik stječe pravo na potvrdu o apsolviranom dijelu studijskog programa, kao dijelu cjeloživotnog obrazovanja

Studenti u svakom trenutku mogu zatražiti potvrdu o prijepisu ocjena do tada položenih predmeta na studiju, koja se dobiva u referadi Agronomskog fakulteta.

Način završetka studija

Student završava studij javnom obranom završnog specijalističkog stručnog rada sukladno proceduri opisanoj u Poglavlju 5. Pravilnika o poslijediplomskim specijalističkim studijima na Sveučilištu u Zagrebu (klasa: 641-01/10-01/31; urbroj: 380-07/1-10-4 od srpnja 2010.): http://www.unizg.hr/istrazivanje/specijalisticki-studiji/pravilnik-o-poslijediplomskim-specijalistickim-studijima-na-suz/

Maksimalna duljina studiranja od upisa do obrane specijalističkog rada je dvije godine, uključujući i jednu apsolventsku godinu.

UVJETI IZVOĐENJA STUDIJA

Mjesta realizacije studijskog programa

Temeljno mjesto realizacije studijskog programa je Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Pojedini predmeti realiziraju se i u suradnim ustanovama - Prehrambeno-biotehnološkom, Veterinarskom i Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, Institutu Ruđer Bošković u Zagrebu, Poljoprivrednom fakultetu Sveučilišta u Osijeku, Sveučilištu u Dubrovniku, Sveučilištu i Institutu za oceanografiju i ribarstvo u Splitu, te u Biotehniškoj fakulteti u Ljubljani.

Podaci o prostoru i opremi predviđenima za izvođenje studija

Osnovni prostor za izvođenje studija je Agronomski fakultet, koji ima preko 20 laboratorija i 5 znanstveno-nastavnih pokušališta, te najveću poljoprivrednu knjižnicu u Republici Hrvatskoj. Godine 2005. potporom Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta otvoren je i novi paviljon s nizom najsuvremenijih laboratorija za znanstvena i stručna istraživanja. Ovakav ustroj osigurava dnevnu povezanost s najnovijim znanstvenim spoznajama i vrhunski rad u cjelokupnom znanstvenom polju. Dio ovih kapaciteta bit će upotrijebljen za izvođenje ovog studija, a najviše Ribarski laboratorij s mrjestilištem Zavoda za ribarstvo, pčelarstvo i specijalnu zoologiju. Za izvođenje dijela predmeta koji se predaju na drugim institucijama bit će korišten njihov prostor i oprema.

Optimalan broj studenata

Optimalan broj studenata je do 8. Ukoliko je za neki od predmeta broj zainteresiranih pristupnika manji od 3, studentima će se ponuditi mogućnost svladavanja predmeta kroz konzultacije s predmetnim nastavnikom.

Ishodi učenja specijalističkog studija Ribarstvo:

1. Protumačiti i analizirati prirodna, proizvodna i gospodarska obilježja ribolova, slatkovodne akvakulture i marikulture u proizvodnji hrane
2. Prepoznati i kritički procijeniti konkretne probleme isplativog i okolišno prihvatljivog uzgoja i ribolova vodenih organizama te predložiti rješenja u novim situacijama
3. Koristiti dostignute sposobnosti teoretskog i praktičnog učenja u stjecanju novih spoznaja iz ribarstva i zaštite prirode te izabrati i primijeniti optimalna tehnološka rješenja u novoj situaciji
4. Samostalno vrednovati, planirati, organizirati i voditi poslove u institucijama iz područja ribarstva i zaštite prirode, u radu u savjetodavnoj službi te službi u tijelima lokalne uprave u ovoj domeni
5. Nadzirati, planirati, organizirati i voditi poslove stručnog suradnika u tijelima državne uprave, znanstveno- nastavnim i istraživačkim institucijama te institucijama za izvedbu nastave u strukovnim srednjim školama iz ove domene
6. Nadzirati, osmišljavati i samostalno voditi poslove prometa ribarske i opreme i proizvoda
7. za akvakulturu (slatkovodnu i marikulturu)
8. Determinirati i analizirati važna zbivanja u ovoj domeni te ih samostalno prezentirati u medijima i publicistici
9. Samostalno osmisliti istraživanje iz svog područja, provesti i kontrolirati terenski i laboratorijski rad, proučiti relevantnu literaturu, statistički obraditi podatke te napisati i poslati rad za objavljivanje u stručnom časopisu
10. Analizirati, vrednovati i samostalno provesti izradu ribolovno- gospodarske osnove, tehnološke studije uzgajališta, studije utjecaja na okoliš objekata za uzgoj vodenih organizama i dizajna uzgojnog sustava
11. Samostalno osmisliti i voditi projekt (program) iz domene ribolova i akvakulture te prezentirati nove spoznaje i tehnologije uzgajivačima i ribarima
12. Koristi informacijske tehnologije i baze podataka u unapređenju stručnih znanja i vještina za dalje cjeloživotno obrazovanje
13. Razviti vještine učenja za daljnje cjeloživotno obrazovanje